Od marta naredne godine na tržištu će biti ponuđene narodne obveznice, a cilj je da se jača ekonomija Republike Srpske, ali i da građani imaju veću zaradu nego što je to sada slučaj, kada je riječ o njihovom deponovanom novcu u bankama, kazala je Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske.
“Mi imamo obezbijeđeno finansiranje za narednu godinu. Obveznice nam nisu ni potrebne. Relaksirano ulazimo u narednu godinu, ali želimo da sredstva koja naši građani štede ostaju u Republici Srpskoj. U ovom momentu su banke iz Republike Srpske iznijele tačno milijardu KM”, istakla je Vidovićeva.
Ona je ukazala da je riječ o milijardi KM depozita stanovništva i preduzeća, te dodala da je intencija da se obveznice prodaju građanima, čime bi sredstva ostajala u Republici Srpskoj i bila bi iskorištena za razvojne projekte.
“Nismo raspoloženi da naša milijarda negdje u svijetu služi za razvoj druge države. To nam je poenta i naša će kamata biti znatno veća od bankarske kamate”, poručila je Vidovićeva.
Naime, plan Ministarstva finansija Srpske je da od iduće godine emituje narodne obveznice kako se novac ne bi iznosio iz Srpske, a građani bi za to dobijali godišnju kamatu od oko pet odsto, što je mnogo isplativije od naknada koje na oročenu štednju nude banke.
Stanovnici Srpske obveznice će moći da kupe na svim šalterima “Pošta RS” i brokerskih kuća, a razmatra se i mogućnost kupovine u pojedinim bankama.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, kaže za “Nezavisne novine” da se, sudeći prema efektima narodnih obveznica koje su od prošle godine aktuelne u Hrvatskoj, može reći da se radi o dobroj ideji.
Saša Stevanović, ekonomista, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da je značajna poruka da će Republika Srpska emitovati narodne obveznice.
“Više je razloga za to. Male otvorene ekonomije trebaju razvijati svoje finansijsko tržište. Finansijsko tržište koje će usmjeravati ljude i ekonomiju u produktivne pravce. Ako produktivnost ekonomije posmatramo kao nivo ekonomije koji naši zaposleni stvaraju svake godine, ako smo svjedoci da ona raste svake godine, pa i ove, onda možemo zaključiti da li ili ne raste produktivnost”, kazao je Stevanović.
Ističe da, pored zaposlenih, tu je i kapital kao bitan faktor te produktivnosti, te dodaje da su država i njen budžet generalno potrošači. Pojasnio je da se javni novac u najvećem dijelu troši za penzije, na zdravstvo, na sigurnost, na obrazovanje.
“Država, ako već troši novac, treba da ga troši u ono što daje najveću korist. Vlasnik štednje je svugdje sektor stanovništva, koji od svog dohotka formiraju štednju. Tu štednju tradicionalno čuvaju u bankama, u nekretninama”, kazao je Stevanović.
Kako je rekao, finansijski pismeniji investiraju u neke od oblika poput akcija i obveznica.