Džef Bezos rođen je kao Džefri Preston Jorgensen u Albukerkiju.
Njgovi preci bili su doseljenici koji su nekada živeli u Teksasu, gde je
kroz život više generacija stečeno 25.000 hektara na ranču u Kotuli.
Deda
po majci bio je poznat kao regionalni direktor američke komisije za
atomsku energiju. Rano je otišao u penziju, a Džef je zajedno sa njim na
ranču provodio veći deo leta, gde je već kao dete pokazao velike
mehaničke sposobnosti, kada je uspeo šrafcigerom da rastavi kolevku.
Brak njegovih roditelja nije dugo trajao, a kada je Džef imao samo pet
godina, majka mu se ponovno udala, ovog puta za Migela Bezosa koji je sa
Kube emigrirao u Sjedinjene Američke Države, sa svega 15 godina.
Tada se Džefova porodica preselila u Hjuston, gde je garažu svojih
roditelja prenamenio u laboratoriju za brojne naučne projekte. Porodica
se, međutim, nije dugo zadržala u Teksasu. Ubrzo su se preselili na
Floridu, gde je Džef pohađao Majami Palmeto srednju školu, a između
ostalog i program obuke za učenike zainteresovane za nauku, na
Univerzitetu na Floridi.
Ubrzo odlazi na poznati Univerzitet Prinston gde planira studije fizike, ali se ipak vraća svojoj ljubavi – računarima i 1986. godine stiče diplomu elektrotehnike i računarskih nauka. Diplomirao je kao prvi u svojoj generaciji.
Posle studija počinje da radi kao informatičar na Vol stritu,
prvo u Fitelu, potom u Bankers trastu, a zatim u kompaniji D. E. Šou.
Tamo je upoznao svoju suprugu Mekenzi, da bi već 1990. godine bio
imenovan za potpredsednika.
Uprkos uspešnoj karijeri u jednom od najvećih hedž fondova, 1994. godine Džef Bezos odlučuje da da otkaz, i osniva svoju internet kompaniju.
Bezos je naime uvideo da upotreba Interneta ima godišnji rast od 2.300 odsto, i upravo je u toj činjenici video budući poslovni potencijal.
Razmišljao je koja
bi tradicionalna vrsta posla mogla efikasnije i brže da se obavlja “na
mreži”, a odgovor je našao upravo u vidu onlajn knjižare.
Posao
započinje u svojoj garaži nakon iscrpnog testiranja beta verzije
Amazona, te 1995. godine izlaze na tržište. Već u prvih mesec dana, bez
ikakvog reklamiranja, Amazon je prodavao knjige širom SAD i u 45 stranih
država, u vrednosti od 20.000 dolara.
Investitorima je u početku rekao da kompanija ima 70 odsto šansi za neuspeh, a većina njih bili su članovi Džefove uže familije, koji su do kraja decenije bili ”teški“ nekoliko milijardi dolara.
Skeptici su sumnjali da će onlajn knjižara postići išta više od kratkotrajnog uspeha, no Amazon se već 1998. proširuje na prodaju CD-ova, filmova, odeće, igračaka i elektronske opreme.
Dok su mnoge Internet kompanije propale nakon prvobitnog buma, Amazon je od 510.000 dolara prometa 1995. godine, došao do 17 milijardi dolara prometa u 2011.
Glad za inovacijama
Bezos 2004. godine osniva kompaniju Blu oridžin čija je primarna delatnost usavršavanje letelice za let u svemir, pripremanje čoveka na autonoman život izvan planete Zemlje, te istraživanje nepoznatih svemirskih prostranstava.
Novu, ovozemaljsku inovaciju predstavlja 2007. godine – reč je o elektronskom čitaču knjiga Kindl
koji pomoću bežičnog interneta omogućava korisniku kupovinu, čuvanje i
čitanje stotina knjiga. Do 2010. prodaja Kindl uređaja i elektronskih
knjiga dostigla je brojku od 2,38 milijardi dolara.
Najnoviji projekat ovog inovatora je izgradnja sata vrednog 42 milona dolara.
Za lokaciju je izabran Teksas, tačnije planina pokraj jedne od njegovih
kuća. Posebnost sata što će emitovati posebne zvuke za svaku godinu
koja prođe u sledećih 10.000 godina. Nešto slično kao crkveni satovi
koji otkucavaju u podne, samo što će Bezosov sat ”otkucavati“ jednom
godišnje.
Upitan zašto je pokrenuo ovaj projekat, Bezos je
izjavio: ”Taj sat će biti simbol dugoročnog razmišljanja. Ako
razmišljamo dugoročno, možemo da ostvarimo ono što inače ne bismo
uspeli.“
Sat koji gradi imaće pet ”vremenskih komora“ koje će
se otvarati i ispuštati zvuk kao kukavica na starinskim satovima. Prva
komora će se otvarati svake godine, druga svakih 10 godina itd, sve do
poslednje komore koja će se otvoriti samo jednom nakon što prođe 10.000
godina.
Bezos se nada da će po završetku sat postati turistička atrakcija.
Džef Bezos otac je četvero dece.
Bezosov recept za uspeh
1. Temeljiti svoju strategiju na stvarima koje se neće promeniti.
2. Opsesija kupcima.
3. Mi smo voljni da nas pogrešno shvataju kroz duži vremenski period.
4. Postoje dve vrste kompanija: one koji pokušavaju da naplate više i one koje žele da naplate manje. Mi ćemo biti ona druga.
5. Ustanovite šta treba vašim korisnicima, i radite unazad.
6. Naša kultura je mirna i prijateljska, ali ako se pojavi pritisak znaćemo da se nosimo s njim.
7. Ako želite da budete inventivni, morate da budete spremni na padove.
8.
U starom svetu ste koristili 30 odsto svog vremena za stvaranje velikog
servisa i 70 odsto da biste ga promovisali. U novom svetu situacija je
obrnuta.
9. Svako treba da zna da radi u pozivnom centru.
10. Ovo je tek prvi dan Interneta. Još uvek moramo puno toga da naučimo.