Kako je u BiH zaživjelo strateško uništavanje domaće proizvodnje

Vlada Federacije BiH nikako
da uhvati kontinuitet u poštivanju zakona. Nakon što je prošle godine
ispoštovan Zakon o novčanim podrškama koji kaže da se za poljoprivredu u
Federaciji BiH treba izdvajati od 3 do 6 posto budžeta za poljoprivredu,
poljoprivrednici su očekivali da se nastavi poštovati zakon.

No, i nadanja su kao i javna
upozorenja bila uzaludna. Vlada FBiH je u budžetu za 2023. godinu izdvojila 160
miliona KM, a poljoprivrednici tvrde da im zakonom pripada 202 miliona KM.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Vlada krši zakon godinama

“Borili smo se da dođemo do
zakonskog minimuma, jer se on 15 godina nije poštovao uopšte. Nekako smo prošle
godine uspjeli doći do tih famoznih tri posto. I taman kada smo mislili da ćemo
napredovati i doći do četiri posto, oni nas sada vratiše unazad, opet u kršenje
zakona. Svjesno nas uništavaju godinama. Toliko je taj uvozni lobi jak da idu
svjesno da unište domaću proizvodnju i da ovladaju tržištem. To vam je
najjednostavnija definicija svega što se ovdje dešava s poljoprivredom. Uvozni
lobi uz podršku domaćih političara”, ističe za Buku Nedžad Bićo, predsjednik
Udruženja poljoprivrednika FBiH. 

Predsjednik Odbora za
poljoprivredu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Sandi Salkić kaže da je
amandman na budžet išao prema Vladi FBiH, ali da ga je Vlada odbila.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Vlada je odbila amandman uz
obrazloženje da je Ministarstvo poljoprivrede tražilo 160 miliona KM i da su
prema tome oni krojili budžet, te da su u budžetu odredili 160 miliona prema
potrebama koje je izrazilo resorno ministarstvo. Ja sam ostao pri odluci Odbora
za poljoprivredu, te sam tražio da glasamo o amandmanu, ali nije dobio potrebnu
većinu. Treba još razgovarati s koalicionim partnerima i ukazati na potrebe
poljoprivrednika pogotovo kada su ova drastična poskupljenja”, govori za Buku Salkić.

Dodaje kako će nastojati da
ubijedi koalicione partnere da se mora povećati poljoprivredna proizvodnja.

“Mi imamo mnoge proizvođače
koji ne zadovoljavaju obim proizvodnje i samim time ne mogu ostvariti poticaje,
a mislim da je upravo problem na malim poljoprivrednim proizvođačima koji
odustaju od proizvodnje zbog toga što nemaju nikakav vid poticaja od Federacije
i zbog toga napuštaju svoja gazdinstva i ostaje puno slobodnog zemljišta koje
se ne koristi”, naglašava Salkić.

A da nam propada neobrađena
zemlja upozoravaju i poljoprivrednici. Bićo kaže da treba potaknuti ljude da
rade, kako slobodne površine ne bi propadale.

“Evo, sada imamo u Posavini
1.600 hektara zemlje koja se treću godinu ne obrađuje. I to prvoklasne zemlje,
ravnica, gdje se sijalo žito generacijama. To polje može pola države hraniti
pšenicom. I sve to stoji radi politike”, govori nam Bićo, konstatirajući da bi
se sijanjem pšenice na tom prostoru mogao promijeniti omjer uvoza i izvora
pšenice.

Kome odgovara uvoz?

“Ako ne znaju neka pročitaju.
Prija rata smo proizvodili skoro sve i ostajalo nam za izvoza. Sada smo pali
ispod 20 posto proizvodnje od ukupnih potreba, koja nastavlja padati. Druga
stvar, osim što bi smanjili uvoz, dobili bismo i kvalitet. Garantujem vam da je
ovo što mi uvozimo smeće. To će vam potvrditi svaki proizvođač koji radi domaću
pšenicu, a samo vam to neće reći mlinari zato što im je jeftinija uvozna. Njima
to odgovara, a odgovara i državi. Državi je ovo stanje najbolje. Vi i ja
uvezemo pšenicu, platimo PDV, država inkasira. A da bi je ovdje proizveo mora
se malo i uložiti. Ali ne mogu vlasti da shvate da je to investicija dugoročna
i sve to što uložiš višestruko se vraća, kroz zaposlenje radnika i trošenje
novca u državi”, jasan je Bićo.

Prema riječima Salkića, 202
miliona KM je minimum koji nadležni treba da obezbijede poljoprivrednicima.

“Mišljenja sam da trebamo
uvesti i nove vidove poticaja, odnosno za “start up-e”, i da trebamo svakako
odvojiti jedan dio novca za poticaje koji se odnose na povećanje proizvodnje,
jer od 2009. godine mi konstantno imamo deficit u odnosu izvoza i uvoza mlijeka
u državu. Trebamo davati poticaje tamo gdje ćemo potaknuti ljude da povećaju
proizvodnju ili da je moderniziraju. Mislim da ima puno poljoprivrednih
proizvođača koji imaju zastarjelu tehnologiju”, smatra Salkić.

On ukazuje i na činjenicu da
se višegodišnjim lošim odnosom prema poljoprivredi došlo u situaciju da mnogi
proizvođači gase proizvodnju i odlaze ili u gradove ili van države.

“Moramo se izboriti za to da
nam proizvodnja hrane bude prioritet. Imamo ogromna poljoprivredna bogatstva i
mišljenja sam da trebamo vezati poljoprivredu uz ruralni turizam. Imamo mnogo
potencijala samo ga treba prepoznati. A mi smo godinama išli u smjeru da gušimo
poljoprivrednu proizvodnju uvozom”, navodi Salkić.

Žetva će biti
prepolovljena

Bićo upozorava da je domaća
proizvodnja posljednjih  mjeseci u padu,
te navodi kako se ništa nije radilo da se ta katastrofa spriječi.

“Četvrti kvartal, to vam je
10. 11. i 12 mjesec, proizvodnja mlijeka je pala za sedam do osam miliona
litara u FBiH. Proizvodnja žita je drastično pala, proizvodnja svega je opala.
Svi inputi koji idu u proizvodnju su drastično skuplji. Đubriva neka su otišla
i do 400 posto, tako da i ono što se jesenas sijalo je rađeno s onim minimumom
đubriva i s lošijim sjemenima. Eh, sada ćemo na proljeće vidjeti kako je to u
prinosima. To će biti katastrofalno, bit će prepolovljena žetva” kaže nam
predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

On navodi da će se ista stvar
desiti i sada kada treba da počne proljetna sjetva, i to iz dva razloga.

“Jedan je razlog što će se
kasniti sa isplatom poticaja, odnosno već se kasni. Četvrti kvartal za prošlu
godinu nije isplaćen, jer nema još programa poticaja. Ove godine se
katastrofalno kasni s budžetom, ali, evo usvojen je, kakav je takav je i sada
dolazimo do drugog problema. Sada bi se trebalo pristupiti izradi programa
novčanih sredstava koja pripadaju poljoprivrednicima, odnosno 160 miliona
izdvojenih iz budžeta treba rasporediti po proizvodnjama. Međutim, da bi se
program poticaja usvojio, mora postojati strategija, a strategija je istekla
prošle godine. Nova je urađena i upućena u parlamentarnu proceduru, a kada će
doći na red da se o njoj raspravlja – Bog zna. I sada smo mi u jednom vakuumu.
Mi smo već u februaru, sjetva je pred vratima, a kada će sjednica Parlamenta ne
znamo”, objašnjava Bićo.  

Govoreći o usvajanju
strategije poljoprivrede Salkić nam kaže da postoje dvije opcije, ili da se
usvoji nova ili da se produži postojeća.

“Ako se nova ne može usvojiti
u roku od mjesec dana, onda  ne može
Ministarstvo stići napraviti program utroška poticaja i ne može se dijeliti
novac. Tražio sam stav Ministarstva, da li da idemo u pravcu usvajanja nove
strategije, a ako ne možemo stići, da produžimo trajanje stare, jer uskoro
kreće sjetva i moramo reagovati prema poljoprivrednicima”, dodaje Salkić.

No, poljoprivrednici kažu da
neće pristati na novu strategiju.

“Nećemo pristati na novu
strategiju jer ona nije nikako povoljna za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH.
To je evropska strategija koja ukida poticaje po litru mlijeka, koja ukida
proizvedene kilograme, nego ide po evropskim pravilima. Nema više litara, nego
ide po grlu i ići će pare po hektaru što našim ljudima ne ide u prilog. Zašto?
Zato što se ne zna na osnovu kojeg popisa je rađena strategija, ako  popis poljoprivrede ovdje nije urađen od
1960. godine. Napravili strategiju u kojoj se dijeli novac po grlima, a ne
znamo koliko grla imamo. Dakle, strateški ste uradili strategiju da uništite
ovo malo domaće proizvodnju što je ostalo. Koja pravila Evropske unije kada mi
nismo ni blizu EU. Kamo sreće da smo blizu Hrvatske pa da ulažemo u
poljoprivredu koliko ulaže Hrvatska. Ne može se praviti kuća od krova prema
temelju, to se radi obrnuto. Radimo strategiju po evropskim pravilima, a nemamo
popisa, nemamo jedinstvenog ministarstva na nivou države, nemamo ništa”,
ogorčen je Bićo.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije