<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Novi obračun cijena struje u FBiH? "Može izazvati efekat “Superhika iz Alan Forda"

06. april 2024, 8:06

Elektroprivreda BiH razmatra uvođenje blok tarifa, a zašto se razmišlja o ovakvom načinu naplate električne energije objasnio je prije nekoliko dana v.d. direktora ovog javnog preduzeća Sanel Buljubašić.

“Krajem 2021. počeo je trend pada proizvodnje električne energije u Elektroprivredi. Zato smo pristupili izradi modela blok tarifa gdje ćemo građanima pokušati objasniti da se moramo početi pridržavati energetske efikasnosti i štedjeti električnu energiju. U blok tarifama za 60 posto građana ne bi trebalo da dođe ni do kakvog povećanja električne energije, a svega nekih tri posto su veliki potrošači. Oni koji budu više trošili, više će i plaćati. Želimo da se učimo kako to postupa i Evropska unija. Želimo da ukažemo da moramo štedjeti električnu energiju“, rekao je za FTV  Buljubašić.

Vrijedi napomenuti da EPBiH još nije zvanično podnijela zahtjev regulatoru FERK-u za promjenu cijene električne energije.

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže da blok tarife generišu štednju u kriznim situacijama.

“Ovaj način obračuna cijena električne energije kroz blok tarifu može potencijalno izazvati efekat “Superhika iz Alan Forda”,  odnosno da oni sa nižim primanjima plaćaju više nego oni koji su u stvarnoj mogućnosti plaćati električnu energiju po većim cijenama. U prevodu, uzimaš od siromašnih, daješ bogatima. Siromašna, odnosno socijalno ugrožena domaćinstva većinom električnu energiju troše neefikasno u rastrošnim, neizolovanim kućama i stanovima, griju su na neefikasne uređaje poput grijalica, konvektora, termo blokova, itd. Takvim potrošačima koji mjesešno troše preko 500 kWh električna energija može vrlo lako poskupjeti”, ističe za Buku Harbaš.

Blok tarife su u decembru 2022. godine uvedene i u Republici Srpskoj, međutim, Ustavni sud ovog entiteta je ove godine ustvrdio kako odluke o novim tarifama nisu u skladu s Ustavom RS-a i Zakonom o električnoj energiji.

Ovo je bio i jedan od razloga zbog kojih je na pomenute najave direktora Elektroprivrede BiH reagovao i zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH Admir Čavalić.

Umjesto restrukturiranja vlastitog modela poslovanja, Elektroprivreda BiH najavljuje prebacivanje tereta gubitka od 140 miliona KM na krajnje potrošače. Pritom se nastoji uvesti "blok tarifa" pri formiranju cijene. To nije rješenje. Tri su razloga navedenog. Prije svega, činjenica da je riječ o diskriminirajućoj i posljedično neustavnoj mjeri koja je krajem februara ove godine pala na Ustavnom sudu RS”, kazao je Čavalić.

Naveo je i drugi razlog.

“Drugi razlog se odnosi na regresivnost ove mjere u odnosu na niz opštinskih/gradskih, kantonalnih i federalnih politika koje se tiču subvencionisanja alternativnih načina zagrijavanja, a koji su uglavnom bazirani na trošenju električne energije.Godinama različiti nivoi vlasti subvencionišu zamjenu postojećih kotlova i peći, sa ciljem smanjenja lokalnog aerozagađenja. Sada treba da kažnjavamo one koji su se zbog tih politika subvencije odlučili na navedeno. Subvencija je bilo i u drugim oblastima - poput npr. socijalnih mjera koje se nazivaju i natalitetnim, a odnose se na novčana izdvajanja za novorođenčad. "Blok tarifa" treba da kazni domaćinstva sa više djece.1.000 KM za novu bebu, plus "blok tarifa" - da se ima gdje utrošiti novac”, mišljenja je federalni zastupnik.

Navodi kako je zadnji razlog vezan za uzroke gubitka od 140 miliona KM za prošlu godinu.

“Elektroprivreda BiH stavlja fokus javnosti na potražnju, umjesto da se bavi (vlastitom) ponudom električne energije.Domaća potražnja je uglavnom predvidljiva, i nema nekih posebnih dešavanja osim tipičnih sezonskih uticaja (topla/hladna godišnja doba). Nemamo neku analizu posebnog uticaja nekih potrošača koji su možda iskoristili prethodno spomenute subvencije. Ponuda sa druge strane ima izuzetne fluktuacije - proizvodnja uglja i električne energije. Zbog toga rješenje nije u "blok tarifi", već u restrukturiranju poslovanja Elektroprivrede BiH, a kako sam naveo na početku. Prije svega, Elektroprivreda BiH sa upravama rudnika treba da utvrdi uzroke lošeg poslovanja. Taj zadatak su dobili od Vlade FBiH krajem decembra prošle godine. Ako se to završilo, onda federalni parlament i javnost zaslužuju informaciju. Dalje, moramo imati značajnija ulaganja u nove energetske projekte, posebno obnovljive izvore energije, a kako bi se smanjila relativna zavisnost od termo kapaciteta. Prethodno se treba raspetljati afera Blok 7 i vratiti uložena sredstva. Konačno, moraju se modernizirati postojeća postrojenja i uspostaviti novi odnos sa zavisnim rudnicima. Razumijem da sve ovo podrazumijeva napor i da je lakše ići sa neustavnim mjerama prema potrošačima, ali dugoročno to je jedino rješenje”, podvlači Čavalić.

Upravo su obnovljivi izvori energije nešto u čemu se značajno kaska.

I Harbaš smatra kako je Elektroprivreda trebala više uraditi u prethodnim godinama.

“Sama poskupljena električne energije su očekivana, a donosioci tih odluka izbjegavaju koristi riječ "poskupljenje" jer to nikad nije dobro prolazilo u javnosti i nosilo je negativne političke poene. Blok tarifa može u konačnici značiti i dobru mjeru kojom se građani, ali i svi drugi potrošači podstiču da električnu energiju koriste racionalno, odnosno da imaju motiva uvesti načela energijske efikasnosti. Na kraju, građani će osjetiti to na svojim računima da li će i koliko plaćati veće račune za struju. Moramo biti objektivni i reći da se u javnim preduzećima kakve su elektroprivredne organizacije jako malo radilo na prihodovnoj strani, odnosno povećanju prihoda, a rashodi su neminovno rasli, od povećanja cijene uglja za proizvodnju električne energije, zatim povećanje troškova za plate uposlenih, usluga dobavljača, repromaterijala, goriva, itd. Dakle, rashodi su rasli, a prihodi ostali isti u normalnim situacijama osim kada je dolazilo do povećanje cijena električne energije koja se izvozi i iz toga je Elektroprivreda BiH, konkretno, imala veće prihode i balansirala niske cijene u BiH. Logično da je Elektroprivreda došla u ovu situaciju, jer nema novih proizvodnih kapaciteta, nema efikasnog korištenja energije. Kada nam se konstantno povećavaju rashodi, a ne radimo dugoročno na mjerama da ih smanjujemo, onda dođemo u tu situaciju da je jedina mjera koju može donijeti skoro svaki menadžment, povećanje cijena usluge (struje) krajnjim korisnicima i tako poravnate bilanse. To se već nekoliko godina dešava s poskupljenjima električne energije za privredu gdje se samo u zadnje 3 godine cijena struje poveća za 75%, a sada i sa snabdjevanjem građana”, govori nam Harbaš.

Provoditi politiku struke i tržišta, a ne vlade

Bez obzira što aktuelne cijene električne energije nisu realne, dodaje da ovo nije način kako se jedno javno preduzeće treba držati likvidnim.

“Najveći problem je što se energija koristi neefikasno, nema značajnih novih proizvodnih kapaciteta u vlasništvu javnih preduzeća, nema sistema prosumera da građani postanu aktivni proizvođači/potrošači električne energije. Novi kapaciteti koji su napravljeni u zadnjih 5 godina su skoro zanemarivi u odnosu na potrebe koje imamo. Kada ne širite put, on vremenom ispuca, vi malo nešto krpite, ali dugoročno taj put, ako nije proširen i ako nema novog asfalta, gubi onu funkciju koju bi trebao da ima. Tako je isto i sa prenosnim i distributivnim mrežama. Sva priča oko dekarbonizacije nama će se dešavati sama od sebe, jer termoblokovi izlaze iz pogona, zastarjeli su, nema dijelova, nema ko da ih servisira, te usluge su skupe, a radna snaga sve manje se odlučuje za rad u rudnicima, tako da htjeli mi to ili ne, u budućnosti ćemo postepeno prestati koristiti ugalj”, naglašava Harbaš.

Napominje kako je bitno da vlasti konačno shvate da u javna preduzeća moraju postavljati stručne i odgovorne menadžere, a ne političke.

“Električna energije je dominatno tržišna roba i moramo se okrenuti ka tržištu. Bez toga, doći ćemo u situaciju da nam javna preduzeća provode politiku vlade, a trebala bi provoditi politiku struke i tržišta”, zaključuje Harbaš.