Na berzama u Aziji i Evropi došlo je do potopa zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, nakon čega je Peking uzvratio protumjerama, piše Index.hr
Sve pada
Od objave Trumpovih carina – 10% na uvoznu robu iz svih zemalja, s višim stopama za ključne partnere poput Kine, EU i Vijetnama – globalna tržišta izgubila su trilione dolara vrijednosti.
Evropske berze su na najnižim nivoima u 16 mjeseci. Padaju čak i dionice odbrambenih kompanija, poput proizvođača oružja Rheinmetall, čije su dionice pale gotovo 24%. Što se tiče banaka, Barclays je pao 8%, NatWest 7%, itd. I na Zagrebačkoj se berzi danas bilježi značajan pad.
I dok su evropske berze na najnižim nivoima u 16 mjeseci, australska berza završila je na najnižem nivou od kraja 2023.
U Aziji je posebno dramatično. Berza u Hong Kongu pala je čak 13.22 posto. Radi se o najgorem danu za tu berzu u 28 godina. Osim Hong Konga, najteže je pogođeno tržište Tajvana. Situaciju u Aziji jedan je analitičar BBC-ja nazvao krvoprolićem.
Goldman Sachs povisio je svoju procjenu rizika od recesije u SAD-u u idućih godinu dana s 35% na 45%, istovremeno smanjujući prognozu privrednog rasta. JPMorgan sada procjenjuje da postoji 60-postotna šansa za recesiju i u SAD-u i globalno.
Brkić: Moguća i depresija
Kako će kriza na berzama, odnosno njihov slom, uticati na prosječnog čovjeka, nekoga ko nema dionice? To smo pitanje postavili ekonomskom analitičaru Luki Brkiću.
“Naizgled, mali čovjek može reći da mu se izravno ne mijenja ništa, on nema dionice i ne zanima ga rast ili pad. Ali vraga je tako, ne možete biti zaštićeni u sustavu koji je povezan preko međunarodne razmjene kapitala. Ako burze padaju, a padaju, u ovih par dana su izgubile 6000 milijardi dolara vrijednosti, u konačnici to dovodi do pada proizvodnje, uz što se mogu očekivati otpuštanja radnika i socijalni problemi. Ako se dogode tako ružni scenariji, snosit ćete posljedice iako nemate vrijednosni papir čija vrijednost pada”, rekao je.
Ovo su crni scenariji
Kaže da će doći do lančane reakcije.
“Već vidimo da cijena nafte pada, što znači da se očekuje pad proizvodnje. To znači da prijeti recesija. Svjetsko gospodarstvo još uvijek diše relativno dobro, ali ako budemo dolazili do ovog pada, to dovodi do inflacije. Nešto dugoročnije, tu može doći do recesije ili u još gorem slučaju do depresije.”
Moguć je i suprotni smjer, koji je još gori, to je deflacija, koja označava pad opće cjenovne razine, ali znači i velik pad plaća. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava”, rekao je Brkić.
Novotny: I hrvatski mirovinski fondovi ulažu na svjetskim tržištima
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da još nismo sigurni je li ovo veliki slom berzi ili korekcija tržišta.
“Prilikom ovakvih ekonomsko-političkih udara na najveće tržište na svijetu uznemiren je veliki broj investitora. Tržišta su reagirala, u Sjedinjenim Državama i Europi su pali indeksi, posebno u Aziji, i sad investitori rasprodaju dionice jer nemaju povjerenja u američke ekonomske politike i ne znaju u kojem će smjeru ići.
Svaka ta velika korekcija, a to su, koliko vidimo, korekcije od 4-5 posto do 10 ili čak 15 posto, donosi uznemirenost u cijelom svijetu. pa tako i na malim tržištima u Hrvatskoj. Iako ona manje osjećaju uznemirenost nego velika tržišta, moramo znati da hrvatski mirovinski fondovi, banke itd. ulažu na svjetskim tržištima i tako utječu na vrijednost imovine naših fondova, odnosno naše ušteđevine”, rekao je.
“Može doći do velikog porasta kamata na kredite”
Moglo bi doći do rasta kamatnih stopa.
“S druge strane, korekcije mogu izazvati poremećaje u smislu rasta kamatnih stopa, što je slučaj čim je veća uznemirenost na tržištima. To neće biti dobro za one koji su dužni. Prije ove odluke o uvođenju carina Američka središnja banka planirala je spuštanje kamatnih stopa. I Europska središnja banka je krenula u sličan proces, sad će ih ova situacija u tome zaustaviti.
Kasnije se ta situacija spušta na razinu osnovnih banaka i pojedinačnih kredita. Za sada su u Hrvatskoj kamatne stope relativno visoke, iako manje od ostatka eurozone, no potrošački krediti su dosta skupi, a o njima ovise hrvatski građani. Oni mogu postati još skuplji. To su zaduženja na kreditne kartice, kratkoročna zaduženja, tu može doći do velikih razina od 10-12 posto godišnje”, rekao je.
Kovač: Poskupjet će kava
Što se tiče utjecaja na svakodnevicu, može se očekivati da će ova kriza utjecati i na globalne lance nabave. O tome je govorio ekonomski analitičar Dejan Kovač za HRT.
“Ovo je šok za globalne lance nabave kakav još nismo vidjeli”, rekao je i dodao da će učinci biti različiti ovisno o sektoru.
Osvrnuo se i na svakodnevne proizvode poput kave. “Kad gledate da su Kolumbija, Vijetnam i Brazil pogođeni carinama, nemoguće je da to neće imati učinka na cijenu kave koju pijemo svaki dan”, rekao je Kovač.