Planet se zagrijava, a ljudi “zapinju” u meteorološkim uvjetima koji traju sve dulje, kaže John P. Abraham, profesor termalnih znanosti na Sveučilištu St. Thomas u SAD-u. “Ono što je nekad bio jednodnevni ili dvodnevni toplinski val sada traje tri do pet dana. Oni koji mogu podnijeti previsoke temperature dan ili dva, imat će mnogo više problema ako one potraju dulje,” kaže Abraham, prenosi BBC.
Znanstvenici predviđaju da će klimatske promjene nastaviti donositi sve više temperature, a toplinski valovi postat će novo normalno. To znači da se mijenja način na koji živimo, ali i radimo. Radnici moraju znati što mogu očekivati u budućnosti, a tvrtke moraju poduzeti korake kako bi ih zaštitile.
Rad u zatvorenom i na otvorenom
Promjene na radnim mjestima bit će podijeljene u dvije kategorije, kažu stručnjaci.
Prva kategorija tiče se vanjskih prostora i okoline koja se ne rashlađuje. Tu se radi o poslovima poput onih u proizvodnji ili poljoprivredi, u kojima se temperatura zraka ne kontrolira. Prošle godine, čistač ulica u Madridu umro je od toplotnog udara nakon što je radio na ekstremno visokim temperaturama. Znanstvenici kažu da će do najvećih promjena doći upravo na ovim poslovima i upozoravaju da se treba zaštititi radnike.
“Rad na otvorenom na vrućini zahtijevat će kraće smjene s više pauzi, kao i češći rad noću,” kaže Abraham.
Ipak, iako je vrlo vjerojatno da će se ovim radnicima smjene pomaknuti na kasnije periode u danu, ovaj pristup ne rješava sve probleme, a rizici neće nestati. Prvo, kaže Abraham, noćne temperature rastu brže od dnevnih.
“Ako ljudi rade tijekom dnevnih vrućina, a noćne temperature su dovoljno visoke da se njihovo tijelo ne može rashladiti, bit će im mnogo teže sljedeći dan,” objašnjava. Drugi problemi, poput vidljivosti, također bi mogli predstavljati problem.
Za radnike koji rade u uvjetima gdje se temperatura ne kontrolira, Abraham vjeruje kako će punktovi za rashlađivanje postati sve češći, a poslodavci će morati uvesti dodatne pauze kako bi se radnici mogli rashladiti i ponovno raditi.
Zaposlenici koji rade u zatvorenim prostorima ili onima koji se rashlađuju sigurniji su od izlaganja ekstremnim temperaturama od onih u prvoj kategoriji, no i oni mogu očekivati promjene u rutini.
“Suvremene opcije rada poput rada od kuće, hibridnog rada, četverodnevnog radnog tjedna ili šestosatnog radnog vremena mnogo pomažu tijekom toplinskih valova,” kaže Mansoor Soomro, viši predavač održivosti i međunarodnog biznisa u međunarodnoj poslovnoj školi na sveučilištu Teesside u Velikoj Britaniji. “Sve te opcije smanjuju vrijeme provedeno na putu na ili s posla, koje crpi energiju zaposlenika. Radnici se ugodnije osjećaju kod kuće tijekom toplinskih valova jer se mogu neformalnije odjenuti.”
U oba slučaja, neki radnici već sada mijenjaju svoje rasporede kako bi započeli s poslom ranije i završili s radom prije vrhunca vrućine u sredini dana, a Soomro predviđa da će ta praksa postati sve češća.
Uloga poslodavaca
Poslodavci također mogu uvesti nove mjere za radnike.
Soomro kaže da neki poslodavci provode redovite procjene rizika izazvanog vrućinom kako bi identificirali skupine koje su najranjivije na poraste temperature, uključujući stariju radnu snagu, trudnice i osobe s invaliditetom.
“Ti ljudi tada mogu iskoristiti dodatne opcije ako im one budu potrebne,” kaže.
Očekuje da će više poslodavaca početi provoditi ove procjene.
Također predviđa da će kompanije pokrenuti inicijative vezane za čuvanje zdravlja na visokim temperaturama, koje mogu uključivati radionice o upravljanju stresom izazvanim vrućinom, kao i planove za tjelesnu aktivnost i prehranu kako bi se radnici mogli prilagoditi novim uvjetima.
Investicije u infrastrukturu također će biti važne.
“Kompanije ulažu u stvaranje radne okoline otporne na vrućinu, što uključuje održivu građevinsku infrastrukturu s boljim sistemima unutarnjeg rashlađivanja,” kaže Soomro.
Promjena radnog dana također ima koristi za biznis.
“Neugoda izazvana vrućinom loše utječe na obavljanje posla i produktivnost,” kaže Soomro. “Zaposlenici se mogu razboljeti, izgubiti radne dane i plaću zbog bolovanja, a njihov obiteljski život također može trpjeti. Poslodavci s druge strane trpe posljedice bolovanja, izgubljene produktivnosti i zakonskih sporova.”
Iako su kompanije te koje moraju zaštititi radnike, Abraham i Soomro slažu se da zakonodavstvo mora odigrati svoju ulogu, i to brzo.
Dobra vijest je da su neke vlade već krenule uvoditi zakone o radu izazvane porastom temperatura. Nakon što je u Španjolskoj zabilježen najtopliji travanj u povijesti, ta zemlja je najavila nove zakone i za poslodavce i za radnike. Uz financijsku potporu kompanijama čije poslovanje je pogođeno sušama, novi zakoni navode da će poslodavci morati prilagoditi uvjete rada, uključujući smanjenje ili promjenu radnog vremena, u situacijama kada vremenski uvjeti postanu visoko ili ekstremno rizični.
Usprkos hitnosti, neka istraživanja navode da je većina zemalja nespremna brzo dogovoriti na ovaj problem.
Izvješće s Oxforda iz srpnja ove godine navodi da dolazi do “dosad neviđenog porasta potražnje načina za rashlađivanje.” Energija potrebna za rashlađivanje do 2050. će premašiti, predviđa Oxford u izvješću, ukupni kapacitet za električnu energiju SAD-a, Europske unije i Japana iz 2016. godine. Istraživanje je također pokazalo da su najslabije pripremljene regije koje su najmanje navikle na ekstremno visoke temperature – države poput Irske, Velike Britanije ili Finske.
Nepoznato je što će u budućnosti donijeti klimatske promjene, no stručnjaci kažu da će sve toplije vrijeme bez sumnje duboko promijeniti rad kakav danas poznajemo.