Mnogo je zakona koje federalna vlast treba usvojiti. Od onih
koji su obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i dio 14 prioriteta, do onih za
koje se smatra da će olakšati život građanima. No, sve to ide sporo. Prije
nekoliko dana su Centri civilnih inicijativa (CCI) podsjetili da Vlada
Federacije BiH nije usvojila ni izmjene i dopune Zakona o javnim preduzećima
FBiH, iako je programom rada Vlade planirano da se to uradi u četvrtom kvartalu
prošle godine.
Vlada probila rok koji je dala sama sebi
“2024. godina
je tu, a informacija o trenutnom statusu Zakona nema. Šta se dešava sa
izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH? Javna
preduzeća predstavljaju ogroman društveni potencijal, ali bi stanje u ovoj
oblasti trebalo biti značajno unaprijeđeno”, upozorili su iz CCI-a te naveli
nekoliko razloga zbog kojih je potrebno mijenjati Zakon o javnim preduzećima
FBiH:
Kroz izmjene i
dopune tražimo da se:
– obavljanje
funkcije v.d. ograniči na jednu godinu i onemogući ponovni izbor iste osobe
– kazni
skupština javnog preduzeća ukoliko na vrijeme ne podnosi izvještaje o
poslovanju
– propišu
jasni kriteriji za imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća
– biografije
uprave i nadzornih odbora javno objavljuju
– uvedu rokovi
za donošenje planova poslovanja javnih preduzeća
– jasno
definiše šta znači funkcija u političkoj stranci zbog koje osoba ne može biti u
Upravi javnog preduzeća.
Naveli su kako
skupštine javnih preduzeća krše Zakon nedostavljanjem izvještaja o poslovanju
ka zakonodavnim organima, a za to neće biti sankcionisani.
Skupštini HNK
od 2014. godine nisu dostavljeni izvještaji o poslovanju javnih preduzeća na
nivou HNK”, naveli su iz CCI-a.
Dodaju kako se
planovi poslovanja javnih preduzeća usvajaju sa velikim zakašnjenjem, te naveli
primjere:
– JP
Željeznice FBiH plan poslovanja za 2020. godinu usvojile u novembru 2020.
godine.
– JP Autoceste FBiH plan poslovanja za 2022.
godinu usvojile u junu 2022. godine.
Upozorili su
kako su zbog lošeg zakona javna preduzeća i dalje pod uticajem političkih
stranaka.
Nezakonitih
imenovanja se ne odriče nijedna stranka
Da se nijedna
struktura vlasti ne želi odreći nezakonitih imenovanja i političkog uticaja u
javnim preduzećima jasno je bilo i nakon nekoliko imenovanja koje je izvršila
Vlada FBiH u aktuelnom sazivu.
Nevladine
organizacije su upozoravale na nezakonita imenovanja i prošle Vlade FBiH. I
nije samo civilni sektor upozoravao, negodovali su i tadašnji opozicionari, a
sadašnji predstavnici vlasti u Federaciji BiH. Gotovo svakodnevno su isticali
pogubnost političkog upravljanja javnim preduzećima, i skretali pažnju na
nezakonita imenovanja, ali su, kada su dobili funkcije u Vladi, nastavili istu
praksu.
U preduzećima
poput Autocesta FBiH kršeni su zakoni na identičan način. Direktora ovog javnog
preduzeća nezakonito je imenovala i bivša i aktuelna Vlada. No, bez sankcija,
jer izvršnu vlast nema ko da sankcioniše.
Poseban
problem je nepreciznost određenih zakona. Iako je zakonski propisano da u
uprave i nadzorne odbore javnih preduzeća ne mogu biti imenovane osobe koje
vrše stranačku funkciju, to se ponavlja iz godine u godinu.
Široko
postavljene zakonske norme, koje nisu definisale tačno šta je politička
funkcija, političkim strankama u vlasti itekako pogoduju. Tako u nadzorne i
upravne odbore javnih preduzeća su godinama imenovani potpredsjednici stranaka,
članovi predsjedništva stranaka, članovi glavnih odbora, politički direktori
pojedinih stranaka. Bez sankcija, naravno.
Za EU
verbalno, u praksi kontra
Struka i
znanje godinama već nisu prioritet prilikom imenovanja u javna preduzeća, iako
se finansiraju, između ostalog, i novcem
građana.
Vrijedi
napomenuti kako je depolitizacija javnih preduzeća jedan od 14 ključnih
prioriteta Evropske komisije koje vlasti ove zemlje trebaju ispuniti na putu ka
članstvu u EU.
Vrijedi
napomenuti iz razloga što nam predstavnici federalne vlasti svakodnevno
ponavljaju kako su oni za evropske integracije Bosne i Hercegovine. No, kada to
treba dokazati djelima, onda to i ne izgleda baš tako.
Koliko se u
pojedinim javnim preduzećima demonstrira samovolja najbolje nam pokazuju
određeni postupci iz prethodnih godina. Naime, uprave pojedinih javnih
preduzeća nisu dozvolile revizorima Ureda za reviziju institucija FBiH da
izvrše godišnju finansijsku reviziju. Zbog toga niko nije sankcionisan, a Vlada
nije pokazala ni trunku volje da suzbije samovolju pojedinaca. Naprotiv, javna
preduzeća koja su zatvarala kapije pred revizorima su iznova dobijala novac iz
budžeta FBiH.
Negativne
ocjene revizora i krivične prijave TIBiH za Rudnik Banovići
Ništa bolja
reakcija Vlade nije bila ni prema preduzećima čiji su rad federalni revizori
ocijenili negativnim ocjenama.
Analizirajući
finansijsko poslovanje javnih preduzeća za 2022. godinu, Ured za reviziju FBiH
je Rudniku mrkog uglja Banovići dodijelio negativno mišljenje za obje
komponente revizije (finansijski
izvještaj i usklađenost sa zakonima).
Odgovornost
nadležnih? Nema je. Isto kao što nema ni reakcije na prijavu koju je prošle godine Transparency
International BiH podnio protiv Rudnika Banovići Finansijskoj policiji FBiH.
Podsjetimo,
TIBiH je prijavio Rudnik Banovići zbog načina prodaje uglja Srbiji i sumnje na
ozbiljne razmjere finansijskih malverzacija.
Svake godine
imamo izvještaje Porezne uprave FBiH prema kojim su najveći dužnici za poreze i
doprinose upravo javna preduzeća. Prema izvještaju Porezne uprave objavljenom
krajem prošle godine, najveći dužnik su Željeznice FBiH koje duguju
približno 172 miliona KM. Rudnici iz Koncerna Elektroprivrede BiH duguju
570 miliona KM. GRAS duguje 117 miliona, a Sveučilišna klinička
bolnica Mostar 102 miliona KM.
Ovakvi
rezultati se nisu sami postigli. Neko je morao upravljati ovim preduzećima.
Direktore javnih preduzeća godinama postavljaju političke stranke, za koje smo
već konstatovali da im struka i znanje nisu među prioritetima, već isključivo
političko ovladavanje javnim preduzećima koja između sebe smatraju političkim
plijenom. Ovakvim neodgovornim djelovanjem na direktorskim pozicijama
završavaju nestručni politički poslušnici koji iz mandata izađu znatno
bogatiji.
Možete
uništiti perspektivnu kompaniju, ali odgovarati nećete
Iznad izneseni
podaci Porezne uprave najbolje su nam oslikali sposobnost političkih stranaka i
njihovih kadrova da upravljaju javnim dobrom.
Ono što je možda i najveći problem kada govorimo o
propadanju javnih preduzeća jeste to što već godinama niko ne odgovara nakon
što sroza određenu kompaniju.
Tako danas svjedočimo jednom nezabilježenom presedanu.
Naime, sarajevska firma Zrak je u aprilu prošle godine završila u stečajnom
postupku iako Zakon o stečajnom postupku FBiH kaže da stečaj ne može biti
proglašen za firmu koja je u fazi konsolidacije. Dakle, isti Zakon koji je
važio za firme u Unsko-sanskom kantonu, ne vrijedi za firme u Kantonu Sarajevo.
Nakon odluke Općinskog suda u Sarajevu da proglasi stečaj,
nema odgovornosti niti za jednu osobu koja je u tom lancu učestvovala. Niti za
direktora Zraka, niti za članove Vlade FBiH koja je većinski vlasnik preduzeća.
Isto kao što nema odgovornosti za čelnike firme Zrak nakon što je Ured za
reviziju FBiH njihovo poslovanje za 2022. godinu ocijenio negativnim.
Iz navedenih primjera je vidljivo da možete imati i dobre
zakone, ali ako ih krši vlast tu se priča završava. Vlast nema ko da kazni i
može da radi šta hoće. Pa čak i da uništi firmu sa ogromnim potencijalom kakva
je bila Zrak.