U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS potvrdili su da podsticaje od 2013. moraju uklopiti u Zakon o sistemu državne pomoći u BiH, koji ne pravi razliku između preduzeća orijentisanih na izvozno u odnosu na domaće tržište.
U svjetlu toga navode da su za 2013. planirali sredstva namijenjena podsticanju privrede u skladu sa strateškim prioritetima, a poštujući odredbe navedenog zakona i pravila konkurencija Svjetske trgovinske organizacije, pišu Nezavisne novine.
U resornom ministarstvu, preko kojeg je Vlada RS ove godine za podsticanje izvoznika izdvojila 20 miliona KM, napominju da su od 2011. počeli da uvode projektno finansiranje kao model podrške izvozno orijentisanim privrednim društvima.
“Cilj podsticaja je da se poveća konkurentnost domaćih preduzeća bez obzira na tržište na kojem plasiraju svoje proizvode i usluge. Trenutno analiziramo modele finansiranja koji se primjenjuju u zemljama okruženja i EU kako bismo iznašli model koji će dati najbolje rezultate za naša privredna društva”, kazali su u Ministarstvu industrije.
Koji god model bude izabran, kako ukazuju, dodjela sredstava će se realizovati transparentno, na osnovu javnog poziva.
Predrag Zgonjanin, direktor banjalučke fabrike “Celex”, jednog od najvećih izvoznika u RS, smatra, pak, da Vlada RS ne bi trebalo da se “slijepo pridržava evropskih direktiva koje ne idu u korist domaćoj privredi”.
“Brisel se stalno poziva na tržišnu utakmicu, a ona zapravo ne postoji u uslovima kada imamo podjelu na male zemlje sa slabim preduzećima i razvijene zemlje sa multinacionalnim kompanijama. RS bi morala izvući pouke iz upozorenja nobelovaca Pola Krugmana i Jozefa Šiglica da je postojanje slobodnog tržišta zabluda, jer sve države uvijek nastoje pomoći svojoj privredi, pa bismo se tako i mi morali postaviti”, ističe Zgonjanin.
On kaže da na osnovu iskustava drugih zemalja postoji opravdana bojazan da brojni, prije svega manji izvoznici u RS neće biti u stanju da ispune nove uslove za dobijanje finansijskih podsticaja. Izvoznici će, navodi, radi održavanja konkurentnosti biti usmjereni za apliciranje na evropske IPA projekte, što će za mnoge, vjeruje, u prvoj godini predstavljati problem zbog neiskustva i nepoznavanja normi.
Žarko Mikić, direktor fabrike “Vitaminka” iz Banjaluke, takođe, vjeruje da će projektno finansiranje preduzeća zasigurno smanjiti broj korisnika podsticaja, ali on smatra da to može biti i korisno.
“Možda je i bolje da sredstva dobije manji broj preduzeća sa većim iznosom investicija, umjesto da se desetak miliona maraka kao sada razdijeli na 200 do 300 firmi i na kraju niko nema suštinske koristi od toga”, ocjenjuje Mikić.
On kaže da bi u novim okolnostima veću ulogu u finansiranju izvoznika trebalo da preuzme Investiciono-razvojna banka RS na način da dio sredstava koje ulaže u hartije od vrijednosti preusmjeri ka privredi. Ističe, takođe, da bi bilo neophodno da institucije BiH obezbijede adekvatne sertifikate za izvoz prehrambene robe, koji bi bili priznati širom svijeta, kako domaći izvoznici ne bi morali plaćati institute iz drugih država da za njih odrade taj posao.