Za razliku Bena Bernankea, Greenspanova nasljednika na poziciji predsjednika američke središnje banke, koji je pred odborom za proračun američkog Kongresa nedavno izjavio kako mu nije jasno zbog čega raste cijena zlata, Greenspan je bio prilično jasan, nedvosmislen i brutalan u svojoj analizi.
U tekstu pod nazivom “Američki dug i usporedba s Grčkom” (U.S. Debt and the Greece Analogy) Greenspan najprije pažljivo secira stanje američkoga javnog duga, te ističe kako je “percepcija o sposobnosti SAD-a da obilno posuđuje varljiva”. On zatim objašnjava kako je državni dug Amerike, zbog golemih poticaja što ih država daje gospodarstvu, porastao s 38 posto bruto društvenog proizvoda u 2008. godini na 59 posto u 2010.
Proizvodnja dolara po želji
“Američka vlada može proizvoditi dolare koliko joj se prohtje, i to će nedvojbeno nastaviti činiti.”, napominje Greenspan, dodajući kako SAD na taj način zapravo financira vlastiti dug. U tom kontekstu, prema njegovim riječima, treba sagledavati i “neumoljiv rast cijena zlata koji pokazuje da veliki broj ulagača traži sigurnu luku izvan papirnatih valuta”. Dakako, investitori bježe u zlato zato jer se boje obezvređivanja američkog dolara.
Ipak, navodi srebrozlato.com, Greenspan ni jednom riječju nije spomenuo ulogu koju je odigrala američka središnja banka pod njegovim predsjedanjem u stvaranju okolnosti koje su svjetski financijski sustav dovele pred kolaps, nakon čega je američka vlada odlučila zaustaviti neminovno kroz golema zaduživanja utječući tako posredno i na rast cijene zlata.