Rijetki su profesionalci koji sa našeg, resursima ograničenog, tržišta svojim idejama uspiju ostaviti trag na regionalnom i svjetskom nivou. Haris Mujanović, CEO agencije “Via Media”, upravo je takva figura – ne samo prva osoba koja će predstavljati Bosnu i Hercegovinu u žiriju najprestižnijeg svjetskog festivala kreativnosti, Cannes Lions, već i vizionar iza projekata koji su oblikovali bh. scenu.
U svijet marketinga ušao je 2012. godine, s uvjerenjem da kreativnost može više od pukog prodavanja – može oblikovati kulturu i pokretati poslovanje. Danas vodi “Via Mediju”, nezavisnu agenciju koju je transformisao u jednu od najnagrađivanijih u Bosni i Hercegovini. Pod njegovim vodstvom agencija je na “Golden Drum” festivalu proglašena Adriatic Agency of the Year 2023, uz brojne nagrade na Balcannesu, Epici, Semplu, Somoborcu i NO Limitu.
Bio je pokretačka snaga iza jedne od najnagrađivanijih kampanja u Jadranskoj regiji za lokalnog maloprodajnog giganta “Bingo”, dokazujući da hrabra, na uvidima zasnovana kreativnost može nastati bilo gdje – i doprijeti svuda.
Haris kreativnost ne vidi samo kao alat za brendiranje, već kao snažan pokretač poslovnog rasta. Ovo uvjerenje oblikuje sve što radi.
Zato ne čudi da je „Via Media” možda krenula kao agencija, ali danas stoji kao simbol onoga šta se desi kada se ideji da sloboda – i liderstvu odgovornost. U ovom ekskluzivnom intervjuu sa Harisom, zaronićemo u fascinantnu priču o usponu i transformaciji „Via Medije”.
Kada se osvrnete na svojih 13 godina u industriji, šta je bila ključna prekretnica u Vašem profesionalnom razvoju i u razvoju “Via Medije” kao agencije?
Kad sam se pridružio “Via Mediji” zatekao sam agilnu i ambicioznu agenciju, sa već impresivnim portfoliom i ogromnim potencijalom. Tokom godina intenzivnog rada, rasta i neprekidnog učenja zajedno s izvanrednim timom, svjedočio sam njenom transformativnom prelasku iz „pukog“ operativnog izvođača u pravog strateškog partnera – to je, zaista, bila ključna prekretnica. Trenutak prepoznavanja dogodio se kada su nas klijenti počeli tražiti ne samo da kreiramo kampanje, već i da oblikujemo cjelokupni smjer njihove komunikacije i suštinski identitet brenda. Tada sam nepogrešivo znao da smo izrasli u nešto više od agencije. Postali smo brend koji utjelovljuje odgovornost, postavlja standarde i nosi jedinstvenu prepoznatljivost. Vjerujem da prvobitna intencija nikada nije bila da “Via Media” bude samo pružalac usluga već da, prije svega, bude brend s prepoznatljivom energijom, snažnim stavom i autentičnom kulturom.
Na koji način se “Via Media” razlikuje od drugih agencija?
Iskreno, ne vjerujem u to da je dovoljno “biti drugačiji”. Biti drugačiji je lako. Biti relevantan – to je već dosta teže. “Via Media” se ne razlikuje od drugih zato što pokušava biti unikatna, nego zato što odbija da radi stvari po šablonu.
Klasični agencijski model traži brza, laka rješenja. Mi tražimo pravi problem. Većina trči za briefom. Mi ga često rastavimo i postavimo bolji. Naš posao nije da zadovoljimo klijenta. Naš posao je da ga usmjerimo tamo gdje on sam možda još nije spreman da ide – ali zna da mora. To zasigurno nije uvijek najlakši put, ali sam uvjeren da je jedini koji vodi ka nečemu što traje. Pojednostavljeno, to se svede na činjenicu da mi ne kreiramo obične reklame. Naravno, bude i takvih klijenata ali sve veći dio našeg portfolija su partnerstva u kojima je glavni cilj da se kreira vrijednost – za klijente, za publiku, za kulturu.
I da, stalo nam je.
S kakvim ste se izazovima suočavali dok ste gradili povjerenje klijenata?
Najveći izazov bio je uvjeriti klijente da nisu došli po gotov proizvod, već po partnerstvo. Da dobra kampanja ne nastaje u vakuumu, nego u dijalogu – koji zna biti i neugodan, ali uvijek vodi nečemu boljem.
Na našem tržištu godinama je građena kultura “egzekucije”, gdje se agenciji daje brief, očekuje da ga odradi i – to je to. Mi smo morali mijenjati taj mentalitet, što nije išlo preko noći. Nekima nije odgovaralo da ih propitujemo, da se ne saglasimo odmah. Ali dugoročno, to su postali naši najvjerniji partneri, jer kada zajedno prođete kroz neugodna pitanja dolazite do iskrenih odgovora.
Drugi izazov bio je pokazati da kreativnost nije “trošak” nego investicija – u pažnju, u relevantnost, u rezultat i da najgore što možete da uradite s budžetom nije da rizikujete, već da igrate sigurno i ostanete neprimijećeni.
Zapravo, svaki izazov u početku bio je prilika da testiramo ono u šta vjerujemo – da je kreativnost najjača kad je odgovorna i da se povjerenje ne gradi kroz obećanja, već kroz procese, rezultate i dosljednost.
Koliko je teško izbalansirati zahtjeve klijenata sa željom da zadržite autentičan kreativni potpis? Gdje povlačite granicu?
U industriji koja često slavi formu više nego suštinu, bitno je sačuvati ono najvažnije – , ideju. Na to se sve svede, a samo balansiranje između zahtjeva klijenata i očuvanja autentičnog kreativnog potpisa stalni je izazov, ali ga ne vidim kao prepreku. Granica se povlači tamo gdje kompromis ugrožava suštinu poruke i snagu ideje. Ako bismo zbog straha od gubitka klijenta pristali na polovične koncepte, riskirali bismo da izgubimo i klijenta i vjerodostojnost.
Kampanja “U Bingu sam” već je postala kulturološki fenomen. Međutim, mnogo pažnje i divljenja izazvala je i nedavna kampanja „Vrijeme je da stanemo“. Kako ste došli do te ideje i šta je, po Vašem mišljenju, ključno za uspješnu realizaciju takvih društveno važnih projekata?
“U Bingu sam” je priča koju svi znaju – uspjeli smo uhvatiti ono što ljudi već osjećaju, ali nije bilo jasno rečeno: pripadnost, zajedništvo, domaćinstvo. Onda smo to kroz zabavu i sjajnog glumca Enisa Bešlagića povezali sa „Bingom“ kao one-stop shopom, što je bio poslovni cilj. Kampanja „Vrijeme je da stanemo“ išla je mnogo dalje. U ovoj, do sada možda i najvećoj kampanji za sprečavanje nasilja nad ženama u našoj zemlji, „Bingo group“ je podržao Inicijativu za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH i Inicijativu za donošenje novog zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj.
Ove važne inicijative pokrenula su udruženja koja se decenijama bore za prava žena i kojima se još jednom moram zahvaliti za povjerenje i za sve što rade: “Glas žene” Bihać, “Tim volim život” Cazin, “Izvor” Sanski Most, “Ženska vizija” Tuzla, “Inicijativa građanki/na Mostar” – za Federaciju BiH i “Udružene žene” Banjaluka, Udruženje građana “Budućnost” Modriča i Fondacija “Lara” Bijeljina – za Republiku Srpsku.
Kampanja nije samo komunicirala – ona je mobilisala. Rezultat za sedam dana je 100.000 potpisa inicijativa za strože zakone. Zakon je nedavno usvojen u Predstavničkom domu u Federaciji BiH, a nadam se da će se isto desiti i sa inicijativom u Republici Srpskoj. Pokazali smo da kreativnost može da bude moćno oruđe za društvenu pravdu i da je prava svrha marketinga da mijenja ne samo percepciju, već i stvarnost.
BiH po prvi put ima predstavnika u žiriju Cannes Lions festivala. Kako doživljavate tu odgovornost i šta očekujete da ćete naučiti i prenijeti nazad?
To je ogroman ponos, ali i velika odgovornost. Biti prvi iz Bosne i Hercegovine u žiriju Cannes Lionsa znači da ne dolazimo samo na svjetsku scenu — mi smo njen sastavni dio. Ovo nije samo lično priznanje ili priznanje za “Via Mediu”, već i jasna poruka da nova generacija kreativaca sa Balkana zauzima svoje mjesto u globalnoj industriji.
Cannes je neiscrpan izvor ideja, trendova i inspiracije, ali i mjesto gdje se vidi koliko kreativnost može biti slojevita i raznolika. Naučiću kako vrednovati ideje koje pomjeraju granice, ali i kako zaštititi one koje nisu samo lijepe, već i snažne u poslovnom smislu.
Koliko je važna kultura kompanije u procesu brendiranja i kako ste je oblikovali u transformaciji agencije?
Kultura kompanije je temelj svakog uspješnog brenda. Brend nije logo, nije slogan, nije marketinška kampanja. Brend je ono što ljudi osjećaju i doživljavaju svaki dan kada rade s tobom ili za tebe.
U procesu transformacije “Via Medije”, nova kreativna vizija i kultura bili su ključni pokretači promjena. Nismo htjeli samo promijeniti izgled ili poruke, htjeli smo promijeniti način razmišljanja, način rada, način na koji pristupamo problemima.
Izgradili smo kulturu koja cijeni hrabrost, otvorenost i zajedništvo, gdje se ideje ne boje sukoba. To je kultura koja stavlja kreativnost u službu rješavanja stvarnih poslovnih problema, ne samo kreiranja “lijepih” kampanja. Zato je gradnja kulture za nas, proces koji traje i koji nikada ne prestaje.
Kako zamišljate budućnost “Via Medije” u narednih pet godina?
Nikako J. Narednih pet godina, u današnjem svijetu, nemoguće je zamisliti. Umjetna inteligencija i sve što prati njen razvoj postavili su nikada brži tempo promjene, a kada tome dodamo globalna zbivanja smatram da su predviđanja, čak na nivou dvije godine, više gubljenje vremena. Umjesto toga ono što bih volio, i to ne samo u narednih pet, jeste da uspijem zadržati i dodatno unaprijediti agencijski fokus na ljude koji čine „Via Media“ brend. Izuzetni pojedinci s različitim pozadinama, interesovanjima i uvjerenjima koji vjeruju u snagu kreativnosti i snagu dobre ideje koja može promijeniti svijet, uvijek će biti naša budućnost bez obzira na razvoj alata i tehnologije. Za naš razvoj ključno će biti da se pozicioniramo kao centralno središte koje aktivno inspiriše, edukuje i oblikuje buduće generacije kreativaca.
Koji biste savjet dali mladim preduzetnicima koji žele izgraditi svoj brend?
Mladim preduzetnicima bih poručio da krenu od svrhe, jer svrha je nešto čemu se vraćate kada je teško. Nakon toga, klišejski, tri ključne stvari J: budite iznad svega hrabri, autentični u svojoj srži i dosljedni. Važno je shvatiti da brendiranje daleko prevazilazi puki logo ili vizuelni identitet – to je živo otjelovljenje svakog vašeg poteza, svake izgovorene riječi, načina na koji se suočavate s izazovima i kako ih transformišete u prilike. Nikada nije bilo lakše izazvati velike igrače i doći do pažnje, ako imate svrhu i jasno postavljene vrijednosti. Ovo posebno važi ako tek počinjete i nemate previše toga za izgubiti.