Evropska
centralna banka (ECB) ponovo je podigla kamatne stope u eurozoni za pola
procentnog poena.
Ujedno,
ovo neće biti posljednje povećanje za kratki period. Naime, ECB je takođe
najavila da će ponovo povećati stope u martu za dodatnih 0,5 posto.
Iz Centrale
banke BiH su još krajem prošle godine rekli da se očekuje rast stopa u januaru,
ali da bi one trebale biti minimalne.
Inače,
prosječna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u KM u studenome 2022.
godine iznosila je npr. za kredite s promjenljivom kamatnom stopom i do 1
godine fiksne kamatne stope 3,69 posto, za kredite s fiksnom kamatnom stopom
preko 5 godina 3,32 posto, a za kredite s fiksnom kamatnom stopom preko 10
godina 3,78 posto.
“Ako uporedimo
kamatne stope na stambene kredite stanovništvu u BiH s kamatnim stopama na iste
kredite u zemljama eurozone, može se zaključiti da su u BiH kamatne stope na viem
nivou nego u eurozoni”, ističu iz Centralne banke BiH.
Tako
su, primjera radi, u eurozoni krediti s promjenjivom kamatnom stopom i do 1
godine fiksne kamatne stope iznosili 2,93 posto (u BiH više za 76 baznih poena,
b.p.), krediti s fiksnom kamatnom stopom preko 5 godina 3,30 posto (u BiH više
za 2 b.p.) te krediti s fiksnom kamatnom stopom preko 10 godina 2,55 posto (u
BiH više za 123 b.p.).
Nekoliko banaka u našoj zemlji je u proteklim mjesecima
obavijestila klijente o rastu kamatne stope na već odobrene kredite.
Ovih dana to je učinila i Raiffeisen
banka u BiH, a u obavjštenju koje je dostavila klijentima navodi se da je kod
određenih ugovora i kredita u otplati došlo do povećanja nominalne kamatne
stope. U jednom od obavještenja navodi se da je izvršeno usklađivanje nominalne
kamatne stope koja je promijenjena sa 9.26 posto na 10.58, a s početkom
primjene od 11. marta 2023. godine.
Utješna
vijest je da ipak sve banke ne rade po istom poslovnom modelu, odnosno da neke još
nisu dizale kamatne stope.
Takođe,
ono što ekonomski stručnjaci sada savjetuju građanima koji imaju kredite s
promjenjivom kamatnom stopom jeste da ‘fiksiraju’ svoje kredite, odnosno uzmu
kredite sa fiksnom kamatnom stopom.
Direktor
Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže da je rast kamatnih stopa
posljedica
enormnog štampanja novca u nekom prethodnom periodu, što je moralo doći na
naplatu. Sve to je, dodaje, podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Ali
samo rastom referentne kamatne stope je nemoguće suzbiti ovu inflaciju.,
ističe, te stoga ECB najavljuje da će ograničiti puštanje novog novca u
opticaj, a manje novca, znači i manje cijene.
Inače,
ECB je počela da povećava stope u julu prošle godine kako bi kontrolisala
inflaciju koja je u januaru dostigla 8,5 posto u 20 zemalja koje koriste euro
kao domaću valutu.
Prije
toga ECB je posljednji put kamatne stope povećala 2011. godine kako bi obuzdali
rastuću inflaciju, ali su kamate vrlo brzo vraćene na početni nivo zbog ulaska
u recesiju.
Kamatne
stope su povećali i 2008. godine tokom globalne finasijske krize.
Zbog
oba poteza doživjeli su žestoke kritike kako od javnosti, ali i dobrog dijela
ekonomista.