Ima li budućnosti za kriptovalute?

Oni, naravno, žele da privuku i mlade u svoje finansijske kuće, pa
Steffen Steudel iz Udruženja njemačkih zadružnih banaka (Volks- i
Raiffeisenbanken) za njemačku televiziju ARD kaže: „Kako ne bismo
izgubili taj dio tržišta, i mi želimo da ponudimo rješenja mušterijama
koje žele da ulože novac u ovaj visoko rizičan oblik spekulacija.“

Thomas Rienecker iz Udruženja njemačkih štedionica najprije ističe da
„ugled imena ne žele da prepuste kriptovalutama“, ali dodaje da
štedionice i banke žele da omoguće svojim korisnicima otvaranje računa i
u kriptovaluti – pod uslovom da im je poznata rizičnost. I Steudel bi
mušterijama najprije savjetovao ulaganje nekog manjeg iznosa kako bi
iskusili što su kriptovalute, te da je to daleko od čarobnog sredstva za
brzu i laku veliku zaradu.

Ako je mušteriji jasno u što se upušta, zašto bi službenik banke trebalo da se protiviti?

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Više “bitcoin bankrota” nego “bitcoin milionera”

Postoje „bitcoin milioneri“, ali daleko je više bankrota čitavih
„berzi“ kriptovaluta, pljački lakovjernih i sudskih tužbi. Trenutno se u
njemačkim medijima može pratiti suđenje odgovornima mjenjačkog portala
OneCoin u Minsteru kojem je oko 60.000 osoba povjerilo svoj novac
vjerujući da su time postali vlasnici kriptovalute po svom izboru. Ali
nisu, nego je njihov novac nestao baš kao i odgovorne osobe tog portala –
suđenje se odvija u njihovoj odsutnosti.

U doba najveće popularnosti bitcoina prije dvije godine, i vlasnik
Tesle Elon Musk odlučio je da na velika vrata – s milijardu i po dolara –
uđe u biznis s „novcem budućnosti“, a i električna vozila te fabrike su
se mogla kupiti kriptovalutama. Za bitcoin ili neku drugu kriptovalutu
se mogla dobiti kafa i jelo u restoranu, kupovati i trgovati – dok i
Musk nije veoma brzo shvatio da to ipak ne može proći.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Pogotovo kod hronično dugog čekanja isporuke automobila Tesla, niko
nije mogao znati koliko će kriptovaluta zaista vrijediti kad se ono
isporuči. Takva prodaja je obustavljena nakon samo par sedmica, a Musk
je bez mnogo buke napustio ta ulaganja – u poslovnim knjigama Tesle je
još samo 184 miliona dolara u bitcoinima, ostalo je prodato.

Paradoks „novca”

Može se reći kako oni koji su od početka bili nepovjerljivi prema tim
valutama, i jesu i nisu bili u pravu. Neosporno, bitcoin i slične
valute imaju i velike prednosti nad „običnim“ novcem: oni nisu vezani za
državu tako da se njima lako plaća i trguje i u najzabitijim dijelovima
planete – ako imaju pristup internetu. U stvari, čitave države su
odlučile da svoje nacionalne valute stabilizuju vezujući ih uz
kriptovalutu.

Ali kako se brzo pokazalo, ta prednost je i kobni nedostatak: bitcoin
je postao omiljena valuta kriminalaca, ucjene se naplaćuju u
kriptovaluti, njome se može kupiti baš sve – od oružja i narkotika pa do
najgorih sadržaja koji će se naći na internetu. A policija je tu u
pravilu nemoćna.

Narko-karteli obožavaju kriptovalute

Neko vrijeme je izgledalo kako je jedini siguran način zarade na
bitcoinu držati „rudnik“, računarski centar gdje se neprestance
„štampaju“ potvrde svakog bitcoina koji je u opticaju. Ali ni to više
nije tako: ugrađeni algoritam traži samo najbrže računare, a svi ostali
ostaju da sjede na farmi računara koji gutaju struju i štete klimi.

Je li to isto što i zlato?

Jedan od najvećih zagovornika kriptovalute, profesor na Frankfurtskoj
školi finansija i menadžmenta Philipp Sander, tvrdi kako bitcoin može
da se uporedi sa zlatom. U načelu je to tačno: njegova je najveća
vrijednost ograničena količina i činjenica da ga ljudi žele imati.
Bitcoin je od početka i zamišljen da postoji samo ograničen broj
njegovih „novčanica“ i sama po sebi je njegova vrijednost – nula, što ga
bitno razlikuje od „službenog” novca neke države iza kojeg stoji BDP te
zemlje.

Sve se tu svodi na želju za posjedovanjem pa je onda i njegova vrijednost svaki čas drugačija.

Je li kriptovaluta onda uopšte novac? Alexander Hagelüken, njemački
novinar koji prati ekonomiju, u svojoj knjizi o kriptovaluti konstatuje
da on to zapravo – nije. Ne samo da, slično kao kada su školjke sredstvo
plažanja urođenika na nekim ostrvima Pacifika, mnogi uopšte ne vide u
njemu neku vrijednost, nego je već i zbog tolike oscilacije vrijednosti
nemoguće u kriptovaluti stvarati i akumulirati kapital.

Dajte ga onda meni!

Ali tu onda ostaje jedna – i to najvažnija zagonetka: da, tačno je da
je dugo trebalo bitcoinu da uopšte počne ozbiljnije da raste i lako se
možemo složiti da, barem u dogledno doba, neće opet postići cijenu preko
65.000 dolara za jedan bitcoin koliko je vrijedio u novembru 2021. Ali
za njega se i danas mora platiti više od 25.000 dolara – i to „pravog“
novca.

Jer, kriptovaluta je sažetak velike tajne svijeta novca i ekonomije
uopšte: „cijena“ i „vrijednost“ nisu sinonimi i ne znače isto. Tim prije
kritičari kriptovaluta imaju pravo i jasno je što je njihova
„vrijednost“. Ali što će biti njegova „cijena“ u budućnosti – to je
nemoguće reći.

(Deutsche Welle/ARD)

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije