Ruska agresija na Ukrajinu, neujednačen oporavak od pandemije, suša
na većem dijelu kontinenta, visoka inflacija – faktori su koji sa sobom
nose i ogromne neizvjesnosti u pogledu ekonomske budućnosti Europe.
Nacionalne vlade žure pomoći najugroženijima, a uslijed sve te nervozne
zbrke postoji i jedan opći konsenzus: dolazi recesija, piše The
Economist.
Koliko će pad biti bolan ovisi o tome kako će se
apsorbirati ovaj energetski šok i kako će kreatori javnih politika
odgovoriti na isti. Ovog su tjedna cijene energije dosegle nekoć
nezamislive visine – više od 290 eura po megavat satu za referentnu
vrijednost plina koji će se isporučivati u četvrtom kvartalu godine.
Inače, uobičajena cijena prije pandemije bila je oko 30 eura. S obzirom
da je plin marginalno gorivo na europskom tržištu električne energije,
ovaj određuje i širu cijenu električne energije.
Europsko gospodarstvo ušlo je u krizu u relativno snažnoj poziciji.
Tržište rada još uvijek je relativno zdravo, a nezaposlenost se kreće
oko 6,6 posto. Rast plaća vjerojatno će se ubrzati u narednim mjesecima.
Inflacijska očekivanja su donekle splasnula, a potrošnja i nije toliko
pala.
Europske ekonomije su u slobodnom padu
Ipak, stvari će za nekoliko mjeseci izgledati znatno tmurnije iz tri
razloga. Prvo, industrija je pod pritiskom. U proljeće su čelnici
najvećih europskih proizvođača tvrdili da bi prebrzo prekidanje opskrbe
ruskim plinom podrazumijevalo i ekonomsku krizu za cijeli kontinent. No,
unatoč visokim cijenama, industrijska proizvodnja zasad ostaje na
prethodnim razinama. Razlog je sljedeći: “Riječ je o zaostalim
narudžbama iz prošlosti”, objašnjava Michael Hüther iz Njemačkog ekonomskog instituta.
Ti zaostatci, naravno, neće trajati vječno, a neki pokazatelji koji
se odnose na blisku budućnost poprilično su sumorni. Slijedi pad koji će
odraziti slabljenje globalnog, a posebno kineskog gospodarstva. Kao što
primjećuje Robin Brooks s Instituta za međunarodne financije, takav pad mogao bi označiti prekretnicu u gospodarskom ciklusu.
Najgore će biti pogođene industrije istočno od Rajne. Njemačko
nezdravo oslanjanje na kineske kupce podrazumijeva pad potražnje za
novom robom u čitavom opskrbnom lancu. Čini se da je i talijanska
industrija u slobodnom padu. Poljska i Češka, obje izvan eurozone,
također su izrazito ranjive. Iznimka je Mađarska, gdje se proizvodnja
širi zdravim tempom, zahvaljujući, između ostalog, procvatu električnih
vozila i dugoročnim energetskim ugovorima.
Drugi razlog za zabrinutost je taj što će uslužni sektor na svoja
pleća preuzeti borbu s posrnutim europskim ekonomijama. Sezona je u
Francuskoj i na jugu Europe bile zaista jaka, turisti su obilato
koristili ušteđeno za vrijeme pandemije, turizam je dodatno porastao
tijekom ljeta. No, raspoloženje opada jer potrošači već stežu remen u
pripremi za dugu, hladnu zimu. Usluge će vjerojatno stagnirati u
nadolazećim mjesecima, a nekretnine i transport će se suočiti s posebno
ozbiljnim poteškoćama.
Euro u paritetu s dolarom prvi put u dva desetljeća
Na kraju, Europa će gotovo sigurno doživjeti koincidiranje
energetskog šoka s rastućim kamatnim stopama. Europska središnja banka,
zajedno je s mnogim svjetskim središnjim bankama, ozbiljno podcijenila
rast cijena, pa je sada odlučna vratiti godišnju inflaciju na oko 2
posto, poslije alarmantnih 9,1 posto zabilježenih u kolovozu. Ekonomisti
stoga očekuju da će banka u borbi protiv inflacije pokušati podebljati
svoje kapacitete povećanjem kamatnih stopa. Očekivano, prinosi na
europske kratkoročne i dugoročne obveznice porasli su u proteklom
mjesecu. Unatoč tome, euro je nastavio padati, spustivši se na paritet s
dolarom prvi put u dva desetljeća. To je ujedno još jedna briga za
kreatore politike na kontinentu – slabija valuta potiče inflaciju
skupljim uvozom, pogađajući stvarne prihode, a time i potrošnju.
Sve ovo jamči da će europsko gospodarstvo sigurno ući u recesiju,
predvođenu Njemačkom, Italijom te srednjom i istočnom Europom.
Analitičari banke JPMorgan Chase očekuju godišnje stope rasta od minus 2
posto u četvrtom kvartalu ove godine, minus 2,5 posto za Francusku i
Njemačku i minus 3 posto za Italiju. Talijanski problemi i visoki dugovi
potencijalno bi mogli izazvati nervozu na europskim tržištima
obveznica. Europski političari potrošili su mnogo vremena razmišljajući o
tome kako odgovoriti na skok cijena energije. Uskoro ih čeka kriza
nemjerljivo širih razmjera.