Centralna banka BiH je u mratu 2023. godine sprovela anketu čiji rezultati ukazuju na stabilizaciju kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću godinu.
Inflacijska kretanja su u posljednje dvije godine ponovno u žiži interesovanja i jedan su od najznačajnijih makroekonomskih indikatora, jer utječu na cjelokupnu ekonomiju. Stoga je prikupljanje informacija kroz Anketu o inflacijskim očekivanjima dobilo na dodatnoj važnosti, saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Centralna banka BiH kao važan segment komunikacijske strategije provodi kvartalnu Anketu o inflacijskim očekivanjima, sa ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacijskih očekivanja ekonomskih subjekata. Učesnici ankete su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.
Očekivana agregirana inflacija za tekuću 2023. godinu iznosi 8,2 posto, a što je niže u odnosu na očekivanja iskazana u decembru 2022. godine, kada su učesnici u anketi predviđali inflaciju od 9 posto. Za 2024. godinu inflacijska očekivanja u ovom krugu anketiranja iznose 5,4 posto.
Ovi rezultati sugeriraju da je inflacijska dinamika takva da će poslije rekordnog rasta u 2022. godini, doći do postepenog smirivanja inflacijskih pritisaka u toku 2023. i 2024. godine, te da se ne očekuje dugotrajna i tvrdokorna inflacija.
“Međutim, još uvijek nisu potpuno nestali svi uzroci koji su doveli do rekordno visokeinflacije u 2022.godini pa stoga još postoje neizvjesnosti u tom smislu koje se mogu odraziti na projekcije inflacije”, navode iz Centralne banke BiH.
Inače, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini su i u martu u odnosu na februar u prosjeku su zabilježile rast za 0,4 posto.
U prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,9 posto, alkohola i duhanaduhan za 2,4, odjeće i obuće za 2,1, namještaja i kućnih uređaja za 0,2, zdravstvo za 0 ,2, rekreacija i kultura za 0,6, Restorani i hoteli za 0,2 posto te ostala dobra i usluge za 1,8 posto.
Niže cijene zabilježene su u odjeljcima stanovanje i režijski izdaci za 0,3 posto te prijevoz za 1,5 posto.
Ekonomista Igor Gavran se slaže sa prognozama se slažem s prognozama da bi stopa inflacije trebala biti niža, međutim, ta niža stopa inflacije neće značiti pad cijena
I ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da će doći do smanjenja nivoa inflacije, ali da to ne znači da ćemo manje plaćati pecivo ili frizera.
“U narednim mjesecima možemo očekivati da će doći do smanjenja godišnjeg nivoa inflacije, ali to ne znači da će se cijene svih proizvoda vratiti na prethodni nivo, već znači da će i dalje biti prisutan rast cijena, ali da će te cijene rasti sporije u usporedbi sa prošlom godinom. Ovo je pod pretpostavkom da neće biti iznenadnih globalnih događaja. Ako mislite da će te plaćati jeftinije frizerske usluge ili pecivo u pekari i da će se cijene vratiti na nivo sa početka pandemije, od toga nema ništa. Drugim riječima, do rasta cijena će i dalje doći, ali sporije nego prije, što će značiti da smo statistički „pobijedili“ inflaciju”, naveo ja Hadžić.
Ističe da je ovaj scenarij najavio u avgustu prošle godine.
“Donosioci odluka su puno toga mogli uraditi, ali nažalost, opet je kao i tokom pandemije Covid-19 izostala pomoć građanima i privredi. Efekte toga svakodnevno osjećamo”, zaključio je Hadžić.