Treći dan
od uvođenja eura Hrvatsku je zapljusnuo talas novih poskupljenja od kafe,
cigareta, preko hljeba, goriva, mliječnih proizvoda, do parkinga.
Tim
povodom oglasila su se sva nadležna ministarstva, Vlada, ali i trgovci, a na
terenu je i inspekcija.
Tako je
ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poruči da trgovački lanci
pokušavaju varati građane, ali da im to neće proći. Reagovao je i Martin
Evačić, predsjednik Udruge trgovina pri HUP-u poručivši da u trgovinama nije
došlo do povećanja cijena zbog neopravdanog zaokruživanja prilikom prelaska na
euro, te da su cijene uoči uvođenja eura rasle zbog drugih utjecaja.
Hoće
li se novi talas poskupljenja odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, obzirom da je Hrvatska
među našim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima pitali smo Miloša
Grujića, doktora ekonomskih nauka i direktoru PREF-a.
Ako
poskupe proizvodi i usluge koje uvozimo iz Hrvatske, kaže naš sagovornik, a
među kojima ima dosta i osnovnih životnih namirnica, to bi predstavljalo novi
inflatorni šok i za naše građane i za preduzeća. S druge strane, pojašnjava,
pod pretpostavkom poskupljenja hrvatske robe, proizvodi iz BiH bi, zbog
cjenovne konkurentnosti, mogli postati prihvatljiviji i traženiji na tržistu
Hrvatske. Takav scenario bi se, ističe Grujić, mogao čak i pozitivno odraziti
na ekonomiju i obim izvoza BiH. Međutim napominje i da iskustva drugih zemalja
pokazuju da su to kratkoročne promjene i da tržište brzo prilagođava i
izjednačava cijene.
“Uvođenje
eura predstavlja potpunu integraciju hrvatske ekonomije u EU ekonomski prostor.
U teoriji, za nekoliko godina, to može biti interesatna promjena za BiH.
Hrvatske kompanije bi, pod uslovom da ne povećavaju kapacitete, mogle da
pokušaju da povećaju prodaju na tržištima EU. Da nastavimo taj misaoni
eksperiment, zaključili bismo da se može očekivati da se neke kompanije iz
Hrvatske nađu i u Bosni i Hercegovini. Kompanije iz Hrvatske bi imale interes
da osnivaju svoje kompanije i da se udružuju s već postojećim jer nemaju
valutni rzik, mogu da dobiju povoljnije kreditne uslove a imaju i povoljnije
poreze – konkretno, niži je porez na dobit i niža je stopa PDV-a. U tom
scenariju BiH će profitirati jer će porezi i doprinosi biti uplaćeni u BiH. Na
još duži rok, kada bi BiH ušla u Evropsku uniju, za nas bi još lakše bilo
uvođenje evra zato što je naša konvertibilna marka vezana za evro”, mišljenja
je Grujić.
Navedimo
na kraju da Hrvatska je Bosni i Hercegovini najznačajniji spoljnotrgovinski
partner u Evropskoj uniji.
Izvoz
Bosne i Hercegovine u 2021. je iznosio 1,9 mlrd KM, što je 34,29% više u odnosu
na 2020. Uvoz iz Hrvatske je iznosio 3,5 mlrd KM, što je više za 19,03% u
odnosu na godinu ranije.
Bosna
i Hercegovina je u Hrvatsku najviše izvozila:
–
Struju (305 mil KM);
–
Tkanine (117 mil KM);
–
Hula-hop čarape (77 mil KM);
– Drvo
obrađeno po dužini (74 mil KM);
–
Sjedala (72 mil KM).
Bosna
i Hercegovina je iz Hrvatske najviše uvozila:
–
Naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala (999 mil KM);
–
Čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže čokoladu (99 mil KM);
–
Hula-hop čarape (68 mil KM);
–
Portland-cement, aluminantni, cement troske (63 mil KM);
–
Struju (61 mil KM).