U Hrvatskoj se živi sve lošije, a sindikalna korpa za januar iznosila je 6.665,59 kuna, što je za 0,14 odsto više nego u decembru prošle godine.
Udio hrane u potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu čiji su članovi roditelji i dvoje djece školskog uzrasta, za januar je iznosio 39,7 odsto, kao i prethodnih 13 mjeseci.
Prema standardu Svjetske banke, porodica koja troši više od trećine mjesečnih prihoda na hranu živi na rubu siromaštva.
Najlošije se živi u Vukovaru gdje je potrošačka korpa za januar iznosila 7.038 kuna i Puli gdje je iznosila 7.189 kuna.
Prosječna neto plata za novembar, isplaćena u decembru, iznosila 5.584, a prethodni mjesec 5.351 kunu. Prosječna neto plata pokriva 83,77 odsto prosječne korpe za četvoročlanu porodicu u Hrvatskoj, što je za 3,38 odsto više nego prethodnog mjeseca – prenose mediji.
Prema najnovijim podacima hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, nezaposleno je 335 000 Hrvata.
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj registrovanih u Zavodu za zapošljavanje u januaru je porastao za osam odsto u odnosu na januar 2010.
U januru je bilo 334.327 nezaposlenih, što je za 14.482 više nego u decembru.
Prema procjeni Hrvatskog zavoda za zapošljavanje /HZZ/, stopa anketne nezaposlenosti u januaru je iznosila 12,6 odsto, što je 0,7 odsto više nego na kraju trećeg tromjesečja prošle godine. Nastavak rasta nezaposlenosti u januaru posljedica je, prije svega, i dalje negativnih kretanja u realnom sektoru.
Rast broja nezaposlenih dovešće do rasta registrovane stope nezaposlenosti, koja bi trebalo da iznosi 19,6 odsto.
Izvještaj HZZ-a pokazuje da je nezaposlenost po osnovu gubitka posla smanjena za 16,4 odsto, što je očekivano budući da su u protekle dvije godine preduzeća već smanjila kapacitete do nivoa koji im je neophodan za obavljanje djelatnosti. Međutim, zabrinjava podatak da je nezaposlenost po osnovu završetka redovnog školovanja porasla 20,7 odsto na godišnjem nivou.
Krajem prvog tromjesečja očekuje se vrhunac nezaposlenosti, nakon čega bi zbog sezonskih kretanja trebalo početi da pada. Naznake oporavka tržišta rada može se očekivati u drugoj polovini godine, uglavnom pod uticajem baznog učinka, ali i blagog intenziviranja privredne aktivnosti.
Posebno zabrinjava činjenica da je u 2010. najviše rasla nezaposlenost lica sa visokom stručnom spremom (njihov udio zajedno s višom stručnom spremom dosegao je 9,3 odsto), dok je po starosnoj strukturi najviše rasla nezaposlenost lica zmeđu 25 i 34 godina starosti, navode RBA abalitičari.