Bilten Hrvatske narodne banke pokazuje da je u Hrvatskoj i Sloveniji zabilježen pad BDP-a po dva odsto, u Mađarskoj 1,7 i u Češkoj 1,1 odsto.
Istovremeno, baltičke zemlje bilježe znatne stope rasta, Letonija za 5,3 odsto, Litvanija 3,6, a Estonija za 3,2 odsto.
Privredni rast u Poljskoj i Slovačkoj iznosio je po dva odsto, u Bugarskoj 0,8 te u Rumuniji 0,2 odsto.
U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a privredni rast je, uz inostranu potražnju, uglavnom podupirala domaća potražnja, dok je u ostalim zemljama u prvom redu ostvareno slabljenje domaće potražnje.
Kada je riječ o kretanju zaposlenosti tokom prva tri tromjesečja 2012, broj zaposlenih osoba blago je porastao u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumuniji, dok je u ostalim posmatranim zemljama zabilježen pad broja zaposlenih, pri čemu je najsnažnije smanjenje zaposlenosti bilo – u Hrvatskoj.
Za cijelu 2012. anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 15,8 odsto /prema deFiniciji Međunarodne organizacije rada – ILO, stanovništvo starije od 15 godina/, a prema podacima “Evrostata” u decembru anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 18 odsto.
Visoke stope nezaposlenosti zabilježene su i u Letoniji /u decembru 2012. godine 14,3 odsto/ i Slovačkoj /14,5 odsto/, dok je najnižu stopa imala Češka – prema podacima “Evrostata”, 7,2 odsto.
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u 2012. iznosila je 38,1 odsto, prema 39,5 odsto u 2011. godini i 41,1 odsto u 2010.
I javni dug u većini zemalja nastavio se povećavati, pri čemu se rastom duga posebno ističu Slovačka i Hrvatska. Javni dug Hrvatske u 2012. iznosio je 53,6 odsto BDP-a.
Na kraju septembra 2012. nivo javnog duga u Hrvatskoj bio je među najvećim, a krajem 2013. mogao bi biti još nepovoljniji u odnosu na druge zemlje.