Državna imovina Hrvatske iznosi 31,4 milijarde evra, ili 68 posto vrijednosti hrvatskog BDP-a, pokazuju to podaci Eurostata i analiza koju je objavio Anto Bajo iz hrvatskog Instituta za javne finansije.
Prema toj analizi, ostale evropske države razmjerno su znatno “siromašnije” jer im imovina vrijedi najčešće oko trećine BDP-a, ili oko 44 posto, kao u Sloveniji. No, vlade u 27 članica EU, u pravilu, daleko vještije od Hrvatske izvlače novac iz svoje imovine da bi njime popunjavale državni budžet. Primjerice, naftom bogata Norveška izvuče iz svoje imovine novca u iznosu od gotovo 11 posto BDP-a, a Finska, Island, Švedska i Holandija izvuku od 2 do 4 posto.
Hrvatska je po djelotvornosti upravljanja osma od začelja ljestvice, u velikoj grupi zemalja koje iz imovine izvlače manje od jedan posto BDP-a, konkretno 0,7 posto. To iznosi oko 300 miliona evra godišnje, a potiče uglavnom iz zakupnina i dobiti državnih poduzeća. No, stvarnojoj je mjesto još niže jer uspoređene države sličan učinak postižu s upola manje imovine od Hrvatske.
Slika je još gora ako se pogleda kako posluje 69 poduzeća od posebnog državnog interesa, koja čine više od 80 posto hrvatske državne imovine. Od 2002. do kraja 2010. ta su poduzeća u proračun uplatila ukupno 700 miliona evra, što godišnje prosječno iznosi 0,2 posto BDP-a. Istovremeno, tri protekle vlade iz budžeta su im na razne načine isplatile šest puta više –
“Vlada treba poboljšati upravljanje društvima u većinskom vlasništvu države te prodati manjinske udjele. Trebala bi izraditi i objaviti planove za privatizaciju i upravljanje državnom financijskom imovinom do 2021. godine”, preporučuje Bajo.
Kao ilustraciju opšte nebrige, poslodavci rado ističu Hrvatske šume koje upravljaju prirodnim bogatstvom na 47 posto državnog teritorija.
“Da time upravlja privatnik, bio bi najveći bogataš, ali Hrvatske šume jedva preživljavaju zahvaljujući doprinosu za šume, koji im moraju plaćati sva poduzeća u zemlji”, govori funkconer HUP-a Vladimir Ferdelji još od proljeća ove godine. Naime, Hrvatske su šume prošle godine od tog doprinosa prikupile više od 400 miliona kuna, istovremeno, dobit im je iznosila oko 30 miliona kuna, što znači da bi bez doprinosa za šume to javno preduzeće godinu završilo s gubitkom.
Dobar primjer lošeg upravljanja državnom tvrtkom je i HEP. Ta firma, na opšte iznenađenje, prošlu je godinu završila s 1,46 milijarda kuna dobiti, deset puta većom nego 2009. Skok dobiti HEP-a dogodio se u godini kad je uhapšen bivši predsjednik uprave Ivan Mravak.