Kako piše “Večernji list“, to je srž prijedloga koje su konsultanti izradili za hrvatsku Vladu o modelima monetizacije već sagrađenih autoputeva kojima sad upravljaju preduzeća Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb.
Prema saznanjima zagrebačkog lista, prvobitna zamisao da se autoputevi daju u koncesiju na 30 godina nije izgledna jer potencijalni investitori, ponajviše penzioni fondovi nisu zainteresovani ni za šta manje od 40 godina koncesionog razdoblja.
U predlogu konsultanata tako stoji da bi koncesija trebalo da traje između 40 i 50 godina, a idealno bi bilo 50 godina. No tri milijarde eura, koliko je potencijalni koncesionar spreman da da, u okviru je prethodnih očekivanja u Vladi od 2,5 do tri milijarde eura, ali za 30 godina.
Potencijalni investitori koji bi dali milijarde eura za hrvatske autoputeve su osiguravajuća društva, infrastrukturni fondovi, banke i penzioni fondovi.
Od 60 potencijalnih koncesionara kojima su konsultanti poslali upit o zainteresovanosti za hrvatske autoputeve, njih 29 je pokazalo interes.
Budući koncesionar, koji će odjednom platiti Hrvatskoj tri milijarde eura, verovatno će biti konzorcijum infrastrukturnog fonda, penzionog fonda, operatera i banke.
Hrvatska vlada za dve do tri nedjelje donijeće i konačnu odluku, kako kažu izvori “Večernjeg lista“, o prihvatanju predloženog modela koncesije, a koji još predviđa usklađivanje troškova inflacije i rast prometa od jedan do 1,5 odsto, ali i da prometni rizik preuzme koncesionar.
Nakon toga konsultante će vlada ovlastiti da raspišu međunarodni tender za koncesionara. Celi postupak odabira trajaće 12 do 14 mjeseci, pa bi se tri milijarde ejra od koncesije u državni budžet, u najboljem slučaju, mogle da se sliju tek slijedeće godine u ovo doba.