Semberija, najveća žitnica Bosne i Hercegovine, ove godine suočava se s jednim od najsušnijih ljeta u posljednjih desetak godina. Dugi sušni periodi i nedostatak padavina već su ostavili vidljive posljedice na žitnim ali i poljima pod povrtlarskim kulturama. Stručnjaci upozoravaju da će smanjeni prinosi direktno utjecati na cijene hrane na tržištu, dok poljoprivrednici i prehrambena industrija već osjećaju prve udarce.
Za poljoprivrednika, svaka godina borbe sa prirodom je test izdržljivosti. Suša, bolesti usjeva i nedostatak adekvatnih subvencija ostavljaju ih bez sigurnog prihoda. Troškovi sjetve, đubriva i zaštite usjeva rastu, dok prinosi opadaju. Rezultat je jednostavan- proizvodnja hrane je smanjena, a cijene na tržištu rastu.
„Ove godine rod je znatno manji nego što smo planirali. Pšenica je tanka, kukuruz se suši prije nego dostigne punu težinu. Za nas male proizvođače ovo znači gubitke koje neće moći nadoknaditi ni dobra sezona naredne godine. Svojim očima vidim kako kukuruz vene, a ja se pitam hoću li imati dovoljno za sebe i za prodaju“, kaže za BUKU Milan Jovanović, poljoprivrednik iz Semberije, čije se imanje prostire na tridesetak hektara.
Dodaje i da suša osim što smanjuje prinos, povećava i troškove proizvodnje. „Sve je poskupilo- gorivo, đubrivo, voda. Navodnjavanje je skupo i neisplativo, pa poljoprivrednici često moraju birati šta će zalijevati. A kad rod bude manji, nakupci diktiraju cijene. Mi dobijemo minimalno, a potrošači plaćaju više“, priča za BUKU Jovanović.
Proizvođači na udaru prirode i troškova
Povrtari također osjećaju posljedice. „Kupci na pijaci plaćaju papreno, ali mi od toga najmanje zaradimo. Nakupci diktiraju cijene i, iako su proizvodi skuplji zbog suše, naš prihod ne raste“, kaže za BUKU Marinko Petrović koji na svom imanju uzgaja papriku i paradajz.
Sav prinos, priča nam Marinko, prodaje na bijeljinskom agrotržnom centru gdje je, kao i ostali proizvođači prinuđeni na takvu vrstu prodaje, često uslovljen cijenama koje diktiraju nakupci- „Moram birati ili prodati ispod cijene i pokriti bar troškove, ili zadržati proizvod i riskirati da propadne. Svake godine ovo postaje sve teže, a godine stižu. I zamislite vi, ja danas kada ovo prodam, dok platim troškove goriva, dok platim sezonske radnike, dok odbijem ulganjanja, ja sam u debelom minusu. O zaradi ne mogu ni da razmišljam, nekad s emoram i zadužioti da bar otplatim ulganja i radnu snagu.Ali nemam kud, jer drugog posla nemam”, priča za BUKU Petrović.
Suša ne utiče samo na poljoprivrednike, i prehrambena industrija već osjeća posljedice. „Otkup smo počeli. Kupujemo isključivo od domaćih proizvođača, a otkupne cijene smo povećali. Cilj nam je podržati poljoprivrednike i osigurati dovoljne količine sirovina za preradu. Ipak, smanjenje prinosa znači da će krajnji proizvodi biti skuplji“, objašnjava za BUKU Stevo Filipović, direktor prehrambene industrije „Sava Semberija“.
Ekonomisti upozoravaju: Poskupljenja pred vratima
Profesor Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, upozorava za BUKU: „Građane već na jesen očekuje rast cijena osnovnih životnih namirnica. Smanjena proizvodnja automatski smanjuje ponudu na tržištu. Hljeb, meso, mlijeko, sve će poskupiti, u prosjeku između 15 i 25 posto. Posebno će biti pogođeni oni proizvodi koji zavise od domaće proizvodnje pšenice i kukuruza. Uvoz ne može nadoknaditi ove gubitke, jer tržište brzo reaguje na nestašicu.“
Kupovina voća i povrća podsjeća na egzotične namirnice. Kilogram paradajza ili paprike dostiže od 3 do 6 KM. Jabuke, kruške, krompir i luk također poskupljuju, dok je proizvodnja smanjena zbog suše i visokih troškova proizvodnje. Potrošači koji žele pripremiti obrok od svježih namirnica suočavaju se sa problemom izbora: smanjiti količinu ili kupovati jeftinije i manje kvalitetne proizvode.
Iz Udruženja potrošača „Zvono“ za BUKU kažu da će građani osjetiti najveći udar na svojoj kupovnoj moći. „Već sada je teško priuštiti osnovne životne namirnice. Ovo sušno ljeto pokazuje koliko smo ranjivi na fluktuacije proizvodnje i koliko je važno da sistem otkupa bude stabilan i pravedan prema poljoprivrednicima“, naglašava Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja.
Posljedice za građane: apsurd u svakodnevici
Poljoprivrednici upozoravaju i na problem uvoza. „Dok nama propada rod zbog suše, uvozno povrće dolazi jeftinije, iako je domaće skuplje za proizvodnju. Nakupci često biraju jeftinije opcije, pa mi dobijemo minimalnu cijenu. Ovakva politika stvara paradoks mi smo u gubitku, a tržište diktira cijene koje građani plaćaju“, objašnjava za BUKU semberski proizvođač Slaven Savić.
Na pijacama je već sada osjetno poskupljenje. Kilogram paradajza prelazi četiri marke, paprika se prodaje za pet do šest maraka, a hljeb skuplji za više od 20 posto nego prošle godine. Poljoprivrednici tvrde da ovakvi skokovi cijena nisu rezultat njihove pohlepe, već kombinacije suše, rasta troškova proizvodnje i pritiska nakupaca.
„Radimo svakodnevno, provodimo dodatnu njegu biljaka, navodnjavamo koliko možemo. Ipak, priroda je neumoljiva, i svaka suša ostavlja posljedice koje se ne mogu u potpunosti nadoknaditi. Osjećam se nemoćno jer znam da radim najbolje što mogu, a opet je rod manji“, kaže za BUKU Milan Jovanović.
Profesor Milojević dodaje: „Ako se trend suše nastavi, proizvodnja hrane u BiH u narednim godinama može značajno opasti. To će dugoročno povećati uvoz i zavisnost od stranih tržišta, što dodatno podiže cijene i smanjuje samodostatnost zemlje. Investicije u otpornije sisteme navodnjavanja i regulisane otkupe više nisu opcija one su neophodnost.“
Među onima koji se trude zadržati proizvodnju je i porodica Petrović. „Ove godine smo morali smanjiti površinu pod povrćem jer jednostavno nije bilo dovoljno vode i sunca da sve izraste. Radimo od zore do mraka, ali ni to nije dovoljno. Ponekad se osjećam kao da borim bitku koju ne mogu dobiti“, kaže Zorica Petrović.
Stručnjaci predviđaju da će rast cijena i nestašica imati i šire posljedice na ekonomiju. „Sve što je povezano s hranom i osnovnim potrepštinama postaje osjetljivije. Inflacija će rasti, kupovna moć građana će padati, a politički pritisci mogu eskalirati ako se ne pronađu dugoročna rješenja“, upozorava za BUKU profesor Milojević.
“Sistem je nelogičan i apsurdan”,navode ekonomisti, “potrošači finansiraju sve proizvodnju, preradu, transport i profit maloprodaje , dok oni koji hrane zemlju ostaju na ivici egzistencije”.
U cijeloj priči jasno je jedno sušno ljeto nije samo problem poljoprivrednika. To je sistemski izazov koji utiče na cijelo društvo, od proizvođača do potrošača. Otpornost domaće proizvodnje hrane, pravovremene intervencije države i stabilan sistem otkupa ključni su za prevazilaženje ove krize. Ali , podrška izostaje.