Na posljednjoj Skupštini Grada Doboja održanoj 25. maja odbornici_e su
izglasali_e Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških,
geohemijskih i geofizičkih istraživanja kompaniji „Lykos Balkan Metals“ d.o.o.
Bijeljina. Prijedlog odluke se pojavio neposredno prije sjednice Skupštine i
nije bio među materijalima koje su dobili odbornici.
Prema riječima pravnice Biljane Rakočević time je povrijeđen poslovnik o
radu Skupštine Grada Doboja, koji propisuje rokove za uvrštavanje u dnevni red
pojedinih tačaka. U poslovniku je precizirano
da su odluke usvojene na drukčiji način ništavne. Takođe, Zakonom o ekologiji
propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana
prije stavljanja na dnevni red odluke, pa je i na taj način upitna zakonitost
ove odluke.
Samo je odbornica PDP-a Olivera Nedić glasala protiv ove odluke i Vedran
Gligorić, odbornik Socijalističke parije je bio uzdržan.
„Činjenica da sam od 31 odbornika, jedina koja je glasala protiv, potvrđuje
opravdanu sumnju naroda da se politički predstavnici u strankama bave isključivo
interesima stranke i političkim dogovorima, a uopšte ne predstavljaju građane i
njihove interese.“- za Magazin BUKA kaže Olivera Nedić. Ona objašnjava da skupštinska
većina radi isključivo po diktatu stranačkih šefova, da materijale ne čitaju,
ne pripremaju se za Skupštinu, i da je njima potpuno svejedno kada će dobiti
materijal i dnevni red.
„Oni su saglasni sa svakim dnevnim
redom, suštinski ne bi bilo ništa drugačije i da smo imali informaciju o ovim
novim tačkama, ali bi bilo drugačije za mene – opozicionu odbornicu, jer bih
mogla informisati javnost o tome i možda spriječiti da ovakva sramno odluka
prođe.“- kaže Nedić, dodajući da je odnos trenutne vlasti prema prirodnim
resursima i ostalom javnom dobru u Doboju maćehinski.
„Njihove odluke to potvrđuju, ne donose se u odnosu na potrebe građana,
nego se usklađuju sa potrebama krupnog kapitala i ljudi, koji svoja bogatstva
na štetu naroda treba da ustostruče. To su ljudi koji nisu u misiji da služe
narodu i njima ništa ne znači prodati rude, vodu, šume, pašnjake pa čak ni
ljude, u bescijenje. To su ljudi koji donose odluke i strategije koje se
slobodno mogu označiti kao strategija za uništenje sela, gradova i života na
prostoru Republike Srpske.“- kaže Olivera Nedić, zastupnica PDP-a.
Ova odluka je davanje saglasnosti Grada Doboja za donošenje Rješenja
Ministarstva za energetiku i rudarstvo RS-a o odobravanju detaljnih geoloških
istraživanja za dijelove Ozrena koji pripadaju Doboju. Samo godinu dana ranije,
zahvaljujući pritisku građana i građanki podozrenskih sela, poništene su date
saglasnosti resornog Ministarstva energetike i rudarstva RS-a, vezana za
geološka i rudna istraživanja dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo, gdje je istraživanja trebala da vrši firma „Medeni
brijeg“, kćerka kompanije “Lykos Balkans Metals“.
„Izražavamo osnovanu sumnju da je to nastavak priče od prošle godine o
geofizičkim i geohemijskim istraživanjima i da priča oko Ozrena nije završena,
no sada su uključeni i Krnjin, Vučijak i Trebava i to je nedopustivo. Imamo
prirodu kakva se može sanjati, znamo koliko je toga uništeno i sada neko hoće
ovdje da razvija prljavo rudarstvo. To ne dolazi u obzir. Evropska unija to ne
dopušta, Srbija se diže protiv rudnika koji su vrlo isplativi jer su nikl i
legure metala od koje se prave baterije za električne automobile vrlo cijenjeni
i vrlo traženi na tržištu. To je budućnosti, ali mi ne dopuštamo da se to
ostvaruje preko naših leđa. Mi nismo kolonija i naše porodice nisu samo
statistička greška.“- kažu iz Udruženja Čuvari Ozrena.
Odluka o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih
i geofizičkih istraživanja usvojena je dok je u proceduri inicijativa da se
kompletna površina planine Ozren proglasi parkom prirode, budući da se na
njegovim obroncima nalazi najveća koncentracija Crnog bora u Evropi, velike
zalihe pitke vode, mineralnih i alkalnih voda, te ogroman broj tradicionalnih
manifestacija i historijskih zdanja, od kojih su neke i pod zaštitom UNESCO-a. Vlada
RS-a je u decembru 2021. godine donijela odluku da se dio Ozrena, tačnije 132
hektara površine, proglasi zaštićenom zonom. Ta odluka objavljena je u
Službenom glasniku RS 21. u januaru 2022. godine i odnosi se i na prostor koji
je i sastavni dio područja Doboja.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Sporazuma Dinarski luk koji ju je
obavezao da će do 2021. godine proglasiti 17% svoje teritorije zaštićenom zonom.
Prostorni plan RS-a iz 2013. godine je propisao da do 2025. godine Ozren bude
proglašen zaštićenom zonom i u tom pravcu je Opština Petrovo u aprilu 2022.
godine podnijela zahtjev Ministarstvu za ekologiju, kako bi se počelo sa
aktivnostima vezano za proglašenje Ozrena zaštićenom zonom. Čuvari Ozrena su
obišli rubne opštine na Ozrenu kao što su Maglaj, Zavidovići, Lukavac i
Gračanica i u toku je potpisivanje Memoranduma o saradnji, za Magazin BUKA pojašnjava
Biljana Rakočević, pravnica koja je vršila analize zakona za potrebe CCI-ja.
„BiH je potpisnica i Evropskih konvencija o ekologiji iz 1992. godine,
kojima se takođe obavezala da će svojih građanima omogućiti zdravu životnu
sredinu, a to podrazumijeva čist vazduh, čisto tlo i vodu. Davanjem saglasnosti
za geološka istraživanja od strane Grada Doboj ugrožena su osnovna prava
građana Doboja o zdravoj životnoj sredini, koja su garantovana ovim
konvencijama.“ –kaže Rakočević.
U jeku geoloških istraživanja prošle godine, izmijenjen je i Zakon o
geološkim istraživanjma, odnosno poništen je član 9 koji je zabranjivao
geološka istraživanja u naseljenim mjestima i uvršten je član 12 kojim je
propisano da se odobravaju detaljna geološka istraživanja 100 metara
udaljenosti od kuća što je opasno jer se radi o velikim mašina, a čime je
povrijeđeno pravo građana na zdrav život.
Za sve to vrijeme, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tvrdi da su ova
istraživanja u svrhu ustanovljavanja prirodnih resursa na ovom području i da
neće ugroziti prirodu, iako je studija iz 1969. godine koju je radio Institut
Mihajlo Pupin jasno utvrdila koji sve rudni resursi na ovom području postoje, a
po navodima aktivista, njome su se i vodili iz kompanije „Lykos Balkan Metals“
kada su došli na Ozren.
Iz Udruženja Čuvari Ozrena najavljuju beskompromisan nastavak borbe i
apeluju na sve građane i građanke da im se pridruže: „Pozivamo sve
dobronamjerne ljude, patriote, sve političke subjekte, aktiviste i pokrete da
nam se pridruže zajedničkoj borbi u kojoj ćemo se suprotstaviti ovome.“