Gotovo je nemoguće pronaći firmu koja isporučuje struju, vodu ili toplotnu energiju, a koja grčevito ne pokušava da dođe do svog novca, što je sve teže postići, s obzirom na to da su novčanici stanovništva sve tanji, pišu Nezavisne novine.
U “Elektroprivredi RS” (ERS) kažu da kupci struje distributivnim preduzećima duguju oko 342 miliona KM, po računima za utrošenu električnu energiju.
“Dugovanja kupaca u prethodnom periodu bilježe blagi rast”, kažu u ERS.
U prijedorskoj “Toplani” ispričali su nam da građani, s kamatama, duguju oko 5,26 miliona maraka.
“Dug pravnih lica je znatno manji i iznosi 1,9 miliona KM”, ističu u tom prijedorskom preduzeću.
Ni svi Semberci svoje obaveze redovno ne izmiruju, tako da, primjera radi, stanovnici i firme duguju bijeljinskom preduzeću “Vodovod i kanalizacija” između jedan i 1,5 milion maraka.
“Od toga, oko 50 posto dugovanja otpada na privredu i ustanove, a isto toliko na stanovništvo. Ima mnogo starih dugovanja, koja traju godinama. Kada bi ih naplatili, to bi preduzeću mnogo značilo. Nažalost, po svemu sudeći, od tih starih dugovanja samo mali iznos ćemo uspjeti da naplatimo”, ističe Stojadin Knežević, portparol bijeljinskog preduzeća.
I banjalučka “Toplana” potražuje višemilionske iznose od potrošača, a naplativost se kreće oko 85 posto.
“Dakle, potraživanja iznose oko 15 posto. Sigurno je slaba platežna moć razlog zbog kojeg neki građani ne izmiruju svoje obaveze. Cijena grijanja je 1,65 maraka po metru kvadratnom, što je ispod ekonomske vrijednosti, a kada bi naše usluge bile skuplje, to bi vjerovatno smanjilo naplativost”, ističe Žaklina Mijatović, portparol “Toplane” Banjaluka.
Kriza je odavno zakucala i na vrata Zeničana, a u firmi “Grijanje” Zenica ističu da su ukupna potraživanja oko 30 miliona maraka, od čega se 27 miliona odnosi na fizička lica.
“Najveći dio potraživanja je utužen kod Općinskog suda u Zenici, tako da smo spriječili zastaru”, kaže Kasim Sarajlić, direktor JP “Grijanje” Zenica.
U udruženjima za zaštitu potrošača takođe upozoravaju da su siromašni kućni budžeti osnovni razlog zbog kojeg građani svoje račune ne plaćaju.
“Nama dolazi mnogo potrošača i pitaju nas za savjete. Takve usluge bi trebalo redovno plaćati, kako se građani ne bi suočili sa plaćanjem kamate ili tužbe. Međutim, visok procenat potrošača nema novca da izmiri obaveze”, kaže Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS.