Novi podaci pokazuju gdje je stanovanje najskuplje u Evropi – i gdje su ljudi spremni da najviše potroše za tu svrhu.
Finci najviše novca izdvajaju na troškove stanovanje, a prate ih Britanci, pokazuju novi podaci Resolution Foundation.
Britanski eksperti otkrili su da ljudi u Finskoj troše 24 odsto svojih ukupnih troškova na stanovanje – daleko više od prosjeka EU od 15 odsto.
U Poljskoj je skoro džabe, ali…
Podaci su kombinovali troškove stvarno plaćene zakupnine sa procjenom troškova koje bi vlasnici stanova platili ako bi iznajmili svoj dom na otvorenom tržištu – poznato kao “pripisana renta”.
Stanovanje u Poljskoj, nasuprot tome, ima najniži udio potrošnje od bilo koje zemlje OECD, sa samo 6 odsto.
Najveća stavka rashoda u svim zemljama, osim jedne, bila je imputirana renta za stanovanje. Izuzetak je Poljska, gdje su struja, gas i druga goriva izmjereni kao najveći izdaci. Velika zavisnost Poljske od fosilnih goriva dovela je do nekih od najviših veleprodajnih cijena električne energije u Evropi zbog rata u Ukrajini.
Fondacija je koristila podatke OECD-a za upoređivanje stambenih statistika u nacionalnim ekonomijama.
Dok su međunarodni podaci o površini po osobi oskudni, zemlje poput Francuske i Njemačke – obe relativno slične, uporedive po veličini, broju stanovnika i ekonomskom razvoju – troše sličnu količinu stambenog prostora – 43m² u Francuskoj (2020.) i 46m² u Njemačkoj (2017).
Udio starijih, predratnih domova (sagrađenih prije 1946. godine) takođe ima značajan uticaj na kvalitet stanovanja. Kuće izgrađene prije Drugog svjetskog rata, na primjer, nisu tako dobro izolovane i stoga su sklonije vlazi.
Grčka ima najniži udio predratnog stambenog fonda od bilo koje evropske zemlje – sa samo 8 odsto, uglavnom zbog radikalnih stambenih rešenja koja su implementirana nakon završetka rata.
Ali rastuće cijene kuća i zakupnine – uglavnom zbog povećanja potražnje stranih kupaca i kontinuiranog ekonomskog rasta – i otežavaju Grcima da pređu u gornji dio liste trgovine nekretnina. Nedavna anketa Euronewsa pokazala je da je borba protiv rasta cijena najveći problem birača na predstojećim izborima za EU, a 68 odsto ispitanika to je nazvalo prioritetom.
Iza Ujedinjenog Kraljevstva, Belgija ima drugi najveći udio predratnih stambenih objekata, a Danska slijedi na trećem mjestu.
Fondacija je takođe istražila odnos između ukupnog prosperiteta jedne nacije, u poređenju sa stambenom potrošnjom.
Cijene kuća u Turskoj porasle – 12 puta
Stambena potrošnja u Poljskoj bila je najveća, a slijede Grčka i Češka. Domaćinstva u Velikoj Britaniji, u odnosu na ukupni prosperitet zemlje, imaju daleko manju stambenu potrošnju (po domaćinstvu) nego u svim drugim ekonomijama OECD-a osim Kolumbije – daleko najsiromašnijeg člana grupe.
Međutim, cijena stanovanja je najviša u Velikoj Britaniji, u odnosu na ukupne nivoe cijena u zemlji, a slijede Novi Zeland, Australija i Irska. I Poljska i Grčka su rangirane znatno ispod prosjeka OECD-a – pri čemu niska cijena stanovanja delimično objašnjava njihovu visoku stambenu potrošnju.
U Evropi, cijene kuća su najviše porasle u Turskoj – sa brojkama koje pokazuju da su cijene kuća u Turskoj 12 puta veće nego prije devet godina u nominalnom smislu. Ovo stavlja stan u Istanbulu u tijesnu konkurenciju sa čuveno skupim Parizom i Londonom.
Među državama članicama OECD-a, zemlje sjeverne Evrope, kao što su Švedska i Finska, zabilježile su najmanju promjenu, sa više od 4 odsto povećanja nominalnih cijena stanova od 2015. godine.
Tursku blisko prati Mađarska, gdje su cijene 166 odsto više nego 2015. godine.