Gavran: BiH nema razloga da smanjuje carine na američku robu, niti da više uvozi iz SAD

Namjenska industrija u BiH je toliko konkurentna da će brzo pronaći nova tržišta

Bosna i Hercegovina jedna je od država koja se našla na udaru novih carinskih pravila administracije predsjednika Sjedninjenih Američkih Država Donalda Trampa. 

Carine na uvoz bh. Proizvoda iznosiće 35% što će proizvode iz BiH učiniti nekonkurentnim u odnosu na države sa manjims topama carina. 

Srećom, SAD nisu ključni vanjsko-trgovinski partner BiH, budući da skoro 75% proizvoda izvozimo na tržište EU, ali bi i ta saradnja mogla biti promijenjena zbog novih američkih carina. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

O posljedicama povećanja tarifa za uvoz robe iz BiH razgovarali smo sa ekonomskim analitičarom Igorom Gavranom. 

BUKA: Kako će uvođenje carina uticati na bh. ekonomiju?

Direktan uticaj na Bosnu i Hercegovinu je naravno povećanje carinske stope na 35%, što je apsurdno visok nivo bez ikakvog osnova u ekonomskim parametrima ili dosadašnjim trgovinskim odnosima. Ovo će drastično poskupiti naše proizvode na američkom tržištu i trenutno pogoditi one koji najviše izvoze. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

BUKA: Namjenska industrija, prije svega?

Da, prije svega namjenska industrija, ali dugoročno i sve one koji su eventualno mogli izvoziti u budućnosti jer će im ovo tržište ostati nedostižno. Međutim, naša namjenska industrija je toliko konkurentna, a njeni proizvodi traženi da sam siguran da će naći alternativna tržišta ukoliko izgube američko. Očekivano je mnogo teži indirektni efekat povećanja carine na izvoz iz područja u koje mi najviše izvozimo, a to je prije svega EU. 

BUKA: Kako su američke carine povezane sa našom razmjenom sa EU?

Zato jer će smanjenje njihovog izvoza u SAD značiti i smanjenje tražnje za našim proizvodima u slučajevima kada su namijenjeni ugradnji u proizvode koji se potom izvoze u SAD. Još je rano za preciznije prognoze konkretnih efekata a nestabilnost američke politike prethodnih sedmica i mjeseci dodaje neku jednostavno sumju u to koliko će i sada najavljene carine potrajati, ali definitivno unose nestabilnost u svjetsku ekonomiju i u većoj ili manjoj mjeri to se odražava na sve pa i na BiH. Naredni koraci EU će biti posebno značajni za nas.

BUKA: ⁠⁠Može li sve to dovesti do poremaćaja na tržitu, otkaza i slično?

Može, ali je nemoguće nagađati tačne efekte dok ne vidimo hoće li biti još promjena i kakve će biti reakcije EU i drugih. 

BUKA: Može li se reći da su carine reciprocitet i može li onda BiH smanjiti carine za uvoz američke robe?

Kalkulacija za ove carinske stope je apsurdna i ne predstavlja bilo kakav reciprocitet, za što je BiH idealan primjer jer stopu od 35% ne opravdava ni jedan od javno objavljenih kriterija – jednostavno je riječ o ekonomski nepismenom modelu koji se fokusira na američki matematički deficit bez bilo kakve analize. Mi nemamo razloga da smanjujemo carine na američku robu niti da više uvozimo iz SAD, ali ako bi i željeli to bi jedini mogao biti rezultat nekih trgovinskih pregovora gdje bi i mi očekivali smanjenje carina za BiH što nije realno jer smo beznačajno tržište za SAD a ni oni nisu prioritetni nama. BiH ima režim slobodne trgovine sa EU i drugim državama s kojima najviše trgujemo i ti odnosi također moraju biti uzeti u obzir jer nije nam EU dala olakšice da bi mi poslije dali povoljniji pristup tržištu nekome trećem kao recimo SAD. Ako trebamo razmišljati o nekoj reakciji ona bi prije mogla biti povećanje carina mada nam realno ne prijeti prekomjeran uvoz iz SAD i za tim nema potrebe.

BUKA: ⁠⁠Da li je sada roba iz BiH konkurentna u SAD-u?

Malo toga iz BiH je konkurentno u SAD. Svojevremeno smo bili konkurenti na tržištu malina a u posljednje vrijeme je to uglavnom namjenska industrija, ali pretpostavlja se da i dio prodaje namjenske industrije u stvari završava na trećim tržištima (pretpostavlja se da je dijelom SAD kupovala recimo municiju iz BiH za snabdijevanje Ukrajine iako to nije naša namjera niti ima veze s našom prodajom američkim kupcima). Svakako da će povećanje carina dodatno onemogućiti naš izvoz ali i bez toga mi realno nismo imali puno toga ponuditi za američko tržište. U prijeratno doba smo bili konkurentni i naše kompanije su imale i svoje podružnice tamo i izvozili masovno u SAD, neke poput Energoinvesta izvodile projekte, ali u posljednjim decenijama smo minimalno prisutni na američkom tržištu i carine nisu ključni razlog.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije