Fabris podsjeća da Evropska centralna banka (ECB) i Italija preduzimaju čitav niz mjera da se takav scenario izbjegne jer bi on „ugrozio sve visoko zadužene zemlje EU i dužničke hartije nominovane u evrima značajno bi poskupile, što bi tim članicama otežalo finansiranje javnog duga“.
Ukoliko bi do krize došlo, ona ne bi bila nova, već samo nastavak one iz 2008. godine, smatra Fabris.
„Njen osnovni uzrok bi bio previsoka javna potrošnja, koja je tokom kriznih godina značajno povećana (kao način borbe protiv krize) i u jednom broju zemalja dostigla dugoročno neodrživ nivo“, precizirao je on i dodao da ta kriza vjerovatno neće biti globalna, nego će pogoditi pojedinačne zemlje, od kojih će u većini usporiti rast.
Fabris je kazao da na crnogorski sistem najviše utiču dešavanja u EU i regionu, ali da se na njega u velikoj mjeri prenose pozitivni i negativni šokovi sa globalnog tržišta.
Kreditna aktivnost banaka u Crnoj Gori, kako je objasnio, nastavlja da se smanjuje i ona je za prvih sedam mjeseci ove godine bila za oko 55 miliona evra ili 2,4 odsto manja u odnosu na isti period prošle godine.
Uz to, crnogorski bankarski sistem je u prvih pola godine ostvario gubitak od 9,3 miliona evra, što je značajno niže u odnosu na isti prošlogodišnji period. Od toga je pet poslovalo sa gubitkom, a šest banaka sa dobiti, pokazali su preliminarni podaci CBCG, prenose agencije.