Naime, vlasti skoro svih nivoa u Bosni
i Hercegovini planiraju u 2024. godini velika zaduženja da bi mogli da
redovno izmiruju obaveze. Naravno, najviše prednjače entiteti.
Ukupan dug Federacije BiH je 6,5 milijardi maraka, što je 22 posto
njenog BDP-a, a RS-a 6,1 milijardu, što je oko 40 posto BDP-a.
Vlast RS-a će se u ovoj godini dodatno zadužiti za 1,2 milijarde maraka. Ipak, u ovom entitetu kažu da nisu prezaduženi.
– Svi su priželjkivali i prizivali ekonomsku propast. Međutim, to se
nije desilo. U 2023. godini uspješno je vraćeno jedna milijarda i 50
miliona maraka, a zadužili smo se oko 700 maraka – kaže entitetski
premijer Radovan Višković (SNSD)
– Koliko god nam neki trčali iza leđa, mi ćemo uspjeti da odradimo i
sve što smo odradili i u 2023. RS je stabilna i likvidna – dodao je.
U 2024. godini RS planira da se dugoročno zaduži za više od jedne
milijarde maraka, i to dugoročno, izvještava Federalna televizija.
– Od toga na domaćem tržištu 141 milion, a na stranom 810 miliona
maraka. Da bi potrebna finansijska sredstva bila blagovremeno osigurana,
neophodno je da NSRS donese odluku o dugoročnom zaduženju – objašnjava
ministica finansija RS-a Zora Vidović (SNSD).
Opozicioni zastupnici kažu da je nastavljen trend gdje se uz
indirektne poreze Vlada najviše se oslanja i na zaduživanja, bez obzira
na to što se svake godine kamatne stope povećavaju. Upozoravaju da je,
umjesto zaduženja, potrebno okretanje ka investicijama koje će osigurati
nove doprinose.
– Što se tiče dugoročnog i kratkoročnog zaduženja, to je 1,2
milijarde. Uz garancije, to se približava skoro na dvije milijarde –
navodi SDS-ova zastupnica u entitetskoj skupštini Mirjana Orašanin.
Ekonomski analitičari podsjećaju da su se u posljednjim izjavama
entitetskih zvaničnika često spominjane formalne, ali i neformalne
sankcije, te da će Vlada RS-a vjerovatno izbjegavati evropske berze.
– Ideja je da se ide na neka nova tržišta koja mogu da podnesu taj
nivo zaduženja. Spominju se bliskoistočne zemlje i Kina. Za te sve banke
ili berze je to toliko malo da nije vrijedno spominjati. Pitanje je
hoće li biti primamljivo zbog kamate koja je projektovana – ističe
ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Kako navodi, zakon je definisao da kamata na zaduživanje na
međunarodnom tržištu bude do 7,5 posto, uvećana za procenat euribora, te
da to u ovom momentu prelazi više od 10 posto i da za ovakve kamate
uvijek ima spekulativnog kapitala koji će biti spreman za kupovine
obveznica.