– EU strahuje da BiH nije razvila dovoljno otpornosti na krizu koju
je izazvao ukrajinski sukob, rečeno je “Nezavisnim” na neslužbenom
brifingu s diplomatskim predstavnicima EU.
Kako je rečeno, EU je uradila studiju o vlastitoj otpornosti na krizu
koja će uslijediti zbog inflacije i krize u lancima snabdijevanja, a u
njenom okviru urađena je procjena i za zemlje koje su u procesu
pristupanja.
Među tim zemljama, kako je objašnjeno, BiH je jedina koja ima nizak stupanj pripremljenosti i mogla bi doći u ozbiljnu krizu.
Neki od problema koje su europski stručnjaci detektirali odnose se na
nedostatak adekvatnih robnih rezervi, nepostojanje potrebnih strategija
i planova kako postupiti u slučaju pojedinih nestašica te nepostojanje
naftnih zaliha. Posebno su zabrinuti, kako nam je pojašnjeno, činjenicom
da se BiH nije pripremila za očekivane probleme snabdijevanja u oblasti
poljoprivrede.
“Tu nije pitanje samo dizela, već problema u lancima snabdijevanja
kad su u pitanju đubrivo i pojedini sjemenski materijali”, naglašeno je.
Posebno su istaknuli da će u slučaju izvjesnog produbljavanja krize
doći do zatvaranja pojedinih tržišta, a onda će biti problem, ne samo
cijena, već i dostupnosti materijala, posebno kad je u pitanju
poljoprivreda.
Inače, međunarodne institucije već mjesecima upozoravaju na
nedovoljnu otpornost BiH kad su u pitanju krize, što je, kako je
istaknuto, posebno pokazano u krizi koju je izazvao covid.
Tako
je, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH Europska
komisija konstatirala da postoje problemi u spremnosti BiH kad je u
pitanju poljoprivreda, ali i manja i srednja poduzeća.
“Tijekom pandemije covida-19 pokazalo se da postoje razlozi za brigu
kad je u pitanju otpornost poljoprivrednog i prehrambenog sektora,
posebno u situaciji poremećaja u lancima snabdijevanja, kretanju ili pri
trgovinskim barijerama. Mala i srednja poduzeća su pretrpjela mnogo
veći pad prihoda od većih kompanija. Više su podložna potpunim
zatvaranjima zbog manjeg broja radnika koji bi mogli pogone držati
otvorenim u slučajima zdravstvenih kriza. Također, više su pogođena
logističkim poremećajima i oslanjanjem na određene industrijske
segmente”, naglasili su.
Jedan od razloga za ranjivost bh. poljoprivrednog sektora je, kako je
upozoreno, činjenica da BiH nije ostvarila napredak kad su u pitanju
poljoprivredni i ruralni razvoj, sigurnost hrane, fitosanitarne i
veterinarske procedure. Naglašeno je da je u svim ovim oblastima
“spremnost u vrlo ranoj fazi”.
Inače, “spremnost u vrlo ranoj fazi” je briselski formalni izraz kada se ništa ili gotovo ništa ne uradi.
Poseban problem predstavlja činjenica da i dalje nema napretka u
ispunjavanju europskih obveza u vezi s pitanjem obveznih naftnih zaliha.
Naši europski sugovornici ukazali su nam na činjenicu da BiH nema
mogućnosti da utječe na cijene goriva zato što ne postoji mogućnost da
se u promet puste naftni derivati iz zaliha, pišu Nezavisne novine.
Naglašeno je i da će EU ubuduće plin nabavljati zajedničkim nabavkama, kako bi osigurala redovno snabdijevanje i niže cijene.
“BiH je trebala završiti posao na Južnoj interkonekciji kako bi se
spojila na postojeće plinovode. Na tome je malo urađeno i, kako izgleda,
ništa se bitnije neće dogoditi možda i do 2025. godine”, upozorili su.