Bosna i Hercegovina će, vrlo vjerovatno, uskoro ponovo na sivu listu Moneyvala. Na taj rizik upozorila je i Delegacija Evropske unije u BiH.
Tokom jednogodišnjeg posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) – globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma BiH nije uradila dovoljno.
Neophodno je, za početak, da BiH usvoji dva zakona: Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje.
“Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Bosni i Hercegovini je također nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, naveli su iz EU.
Za pohvalu je što je država napravila određene pomake u sprečavanju pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma.
Ekonomista Draško Aćimović za Buku kaže da je Moneyval postavio set od 70 preporučenih mjera koje BiH mora implementirati kako bi izbjegla sivu listu. Prema izvještajima, ključni period za donošenje odluke je februar 2026. godine.
Glavni problemi su, dodaje Aćimović, nedovoljan napredak u usvajanju zakona i podzakonskih akata, kao i neispunjavanje preporuka (FATF) koji BiH na skali od jedan do pet ocjenjuje kao “medium high risk” što je predzadnja stepenica ili četvrti nivo rizika.
“Poslednji Izveštaj o međusobnoj evaluaciji koji se odnosi na sprovođenje standarda za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma u Bosni i Hercegovini sproveden je 2024. godine. Prema toj evaluaciji Bosna i Hercegovina je ocenjena kao usklađena sa četiri i kao uglavnom usklađena sa 21 od 40 preporuka FATF-a. Ocenjena je kao veoma efikasna sa 0 i kao značajno efikasna sa 0 od ocena efikasnosti”, dodaje Aćimović.
Ekonomista Igor Gavran kaže da se bh. vlasti ponašaju po uobičajen praksi: “možemo li se ipak provući bez sive liste ako uradimo pola”.
Ne može pronaći opravdanje za takvo ponašanje predstavnika jedne države, EU kandidatkinje, jer svi navedeni propisi zvuče razumno pa čak i jednostavno.
“Naprimjer: sigurno se niko u BiH ne bavi oružjem za masovno uništenje pa se propis o tome može prepisati od bilo koga i usvojiti za dan”, kaže Gavran.
Mišljenja je da je od navedenih preporuka vlastima potencijalno najteže usvojiti propise o stvarnim vlasnicima imovine, kontroli porijekla novca i pranju novca, jer mnogi žele sakriti stvarnu imovinu nesrazmjerno s legalnim prihodima i prebacivati nelegalno stečeni novac bez kontrole.
“Ako bi se ova oblast uredila i strogo kontrolisala mogli bi imati i pozitivne efekte na cijene nekretnina jer je praktično svima poznato da se veliki dio trgovine nekretninama u BiH obavlja novcem od kriminalnih poslova i ako bi se to onemogućilo došlo bi do pada tražnje i spremnosti da se plate nerazumno visoke cijene nekretnina na tržištu”, pojašnjava sagovornik Buke.
Gavran upzoorava da ukoliko se uslovi ne ispune, posljedice su dvojake – propuštamo priliku za poboljšanje sadašnjeg stanja (pristupanje SEPA, niže troškove i uštedu vremena u finansijskim transakcijama i rizikujemo pogoršanje sadašnjih uslova.
“Poput gubitka pristupa ili osjetno povećanje troškova i vremenskog trajanja finansijskih transakcija. Građani recimo mogu izgubiti pristup globalnim servisima poput Netflixa, Amazona i sličnim gdje se vrše međunarodna plaćanja, privrednici mogu izgubiti povjerenje partnera i mogu im se onemogućiti plaćanja i naplata ili značajno poskupiti”, upozorava Gavran.
Sve doznake u BiH biće označene kao visokorizične
Spisak posljedica je poprilično dug, a Aćimović navodi da bi za početak bile otežane finansijske transakcije i uvedene bankarske restrikcije.
“Strane banke će svaku transakciju iz BiH ili prema BiH tretirati kao visokorizičnu. To znači duže provjere, traženje dodatne dokumentacije i moguće odbijanje transfera. Tu su i problemi sa karticama jer može doći do poteškoća pri korištenju inostranih kreditnih kartica u BiH, kao i bh. kartica u inostranstvu”, upozorava Aćimović.
Sve će to, posljedično dovesti i do ekonomskog i investicionog pada i smanjenja stranih investicija jer investitori izbjegavaju zemlje na sivoj listi zbog reputacijskog rizika i komplikovanih procedura.
“Studije pokazuju da uvrštavanje na listu može uzrokovati pad stranih direktnih investicija za oko 3% BDP-a.”
Država i kompanije će, pojašnjava Aćimović, teže dolaziti do povoljnih kredita od međunarodnih finansijskih institucija (poput MMF-a ili Svjetske banke).
“Očekuje se i smanjen priliv doznaka jer se rizikuje otežan priliv novca od dijaspore, koji je ključan za ekonomsku stabilnost zemlje. U problemu su i kompanije koje izvoze u EU jer će se suočiti sa rigoroznim kontrolama svojih partnera, što može usporiti poslovanje i povećati troškove”, pojašnjava Aćimović.
Dodaje da bi povratak na sivu listu mogao značiti i blokadu EU sredstava, ali ujedno se šalje i poruka da zemlja nema političku volju ili kapacitet da se bori protiv kriminala i finansiranja terorizma.
Pred bh. vlastima je jednostavan zadatak, no iskustvo nas uči da domaći političari padaju i lakše zadatke.
Najskuplji ceh ponovo će platiti građani čiji su džepovi sve plići.