Ekonomski analitičar Admir Čavalić
je za Buku prokomentarisao najnoviji poptez Centralne banke BiH da proda više
od tone zlata deviznih rezervi (40.000 unci zlata), ali i činjenicu da
je od početka godine capital Centralne banke pao za više od 263 miliona KM.
Što se tiče odluke odluku o
prodaji tone zlata i to u momentu kada njegova cijena u svijetu bilježi najnižu
vrijednost u posljednje dvije godine, kaže da je još uvijek je rano
donositi neke konkretne zaključke u vezi ove odluke. Kjučno
pitanje sada je, naglašava, ko je donio ovu odluku, kako se implementirala i slično, a
razumijevajući da imamo jasno propisane mehanizme odlučivanja u okviru Centralne
banke Bosne i Hercegovine: “Da li imamo neku analizu, procjenu, objašnjenje ili
druge dokumente koji objašnjavaju ovu odluku? Konačno, ko nosi odgovornost.
Mišljenja sam da u ovom momentu to predstavljaju prava pitanja u vezi čitave
priče o prodaji zlata od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine. Moguće da
je riječ o redovnim operacijama na otvorenom tržištu koje su rezultat nekih
internih procjena”.
Koliko je mudro prodavati
zlato kao siguran medij za investiranje u trenutku kada pada i vrijednost eura,
pa samim tim i marke?
Centralna banka Bosne i
Hercegovine ima relativnu autonomiju i diskrecionu moć da upravlja vlastitim
portfoliom. Na kraju se vide i obrazlažu rezultati navedenog. U proteklih
nekoliko godina vode se različite kupoprodajne aktivnosti na tržištu, sa više
ili manje uspjeha. Samo je bitno da postoji sistem odgovornosti i da se
portfoliom upravlja na bazi aktuelnih informacija o stanju na tržištu. Bitno je
navesti da zlato predstavlja jedan od oblika čuvanja vrijednosti koji ipak od
početka ili još tačnije sredine prošlog stoljeća nema nekakav primat u odnosu
na druge oblike vrijednosti. Zbog bogate historije čuvanja vrijednosti u zlatu
još uvijek postoje simboličke, pa čak i emocionalne veze sa istim, međutim,
ekonomski posmatrano, zlato se tretira kao i svaka druge investiciona mogućnost
– rizik, povrat, dostupnost, trendovi – sve se to u kontinuitetu komparira sa
alternativama.
Nedavno je objavljeno i da je kapital
Centralne banke Bosne i Hercegovine od početka godine pao za više od 263
miliona KM, i gotovo je sigurno da će do kraja godine nastavljati da pada. Da li
je u doglednoj budućnosti vjerovatna mogućnost da CBBiH na kraju ostane bez
kapitala?
Nije, u ovom trenutku nema
razloga za brigu. Istina je da je došlo do pada kapitala Centralne banke Bosne
i Hercegovine i da postoji dugoročna tendencija pada. Ovo je rezultat
postojećeg portfolia, odnosno preferiranja hartija od vrijednosti u odnosu na
depozite. Konkretno, inflacija, rast kamatnih stopa, promjene na deviznom
tržištu, sve ovo stvara izuzetne monetarne izazove, i očekivano je da postoje
određene poteškoće u prilagođavanju novim prilikama. Sada je potrebno da
Centralna banka djeluje agilnije, na način da zaštiti naše devizne rezerve i
očuva stabilnost konvertibilne marke. Napominjem, u ovom trenutku stabilnost
iste nije ugrožena.
Koliko je prodaja zlata, pad
vrijednosti eura i marke, pad kapitala Centralne banke Bosne za više od 263 miliona KM, opasno za našu
ekonomiju, i može li se odraziti i na
same građane?
U ovom trenutku još uvijek ne,
međutim dugoročno, bilo kakvi monetarni problemi mogu ugroziti stabilnost
konvertibilne marke odnosno dovesti do pada povjerenja u navedenu. Naravno,
panično djelovanje u tom scenariju samo donosi štetu, a ne korist. Nadam se da
sve navedeno iz pitanja, odgovorni u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine,
razumiju kao signale da je potrebno ići u drugačijem pravcu djelovanja po
pitanju očuvanja vrijednosti deviznih rezervi. Potrebno je restrukturirati
iste, a to omogućava zakon. Naravno, ne smiju postojati političke blokade i
naša uobičajna tromost, to je sada najmanje potrebno.