Novi mjesečni izvještaj Porezne uprave Federacije BiH donio je i novi razlog za zabrinutost. Naime, u vrijeme kada se to najmanje očekivalo, desio se novi pad broja zaposlenih u ovom entitetu.
Samo u julu 2.037 radnika manje
Zaključno s krajem jula u Federaciji BiH je zaposleno 545.018 radnika. To je 2.037 radnika manje nego mjesec ranije. Izgubiti ovoliko radnika je puno za godinu, a ne za mjesec.
Od početka ove godine je 6.434 zaposlenih manje u FBiH. Ako broj zaposlenih u julu ove godine kompariramo s istim mjesecom prošle godine, ustanovit ćemo da je 2.962 radnika manje zaposleno danas.
Dakle, sve moguće varijante poređenja ukazuju na gubitak radnika, čak i one koje su početkom godine služile pojedinim Vladinim zvaničnicima kao opravdanje.
“Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju: obrazovanje, proizvodnju tekstila, vađenje ugljena i lignita, biljnu i stočarsku proizvodnju, lovstvo i uslužne djelatnosti u vezi stim, trgovina na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima, proizvodnja odjeće i druge djelatnosti”, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.
Pobrojali su i djelatnosti u kojima je došlo do rasta broja zaposlenih.
“Djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: pripremu i usluživanja hrane i pića, trgovinu na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, kopneni prijevoz i cjevovodni transport, djelatnost smještaja, računarsko programiranje, savjetovanje i srodne djelatnosti, te druge djelatnosti”, saopćeno je.
Dakle, značajan pad broja zaposlenih nisu mogli ublažiti ni sezonski poslovi.
Pitanje je šta će se desiti nakon ljeta, kada se počne smirivati sezonski zamah.
Vrijedi napomenuti da je u Federaciji BiH broj zaposlenih padao samo 2020. godine kada smo bili pogođeni pandemijom.
Svaka naredna je donosila kakav-takav rast broja zaposlenih. Sve do 2025. godine kada je na snagu stupila uredba Vlade FBiH o rastu minimalne plate na 1.000 KM bez prethodno provedene sveobuhvatne fiskalne reforme.
Ono što je zanimljivo jeste da je Vlada očekivala da mnogi privredni subjekti neće izdržati povećanje minimalca bez smanjenja doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje.
Vještački se održava 70.000 radnih mjesta
Shodno tome, predstavnici izvršne vlasti, došli su na ideju da u ovoj godini izdvoje oko 100 miliona KM kako bi sačuvali 70.000 radnih mjesta.
Da pojednostavimo, to je novac poreznih obveznika koji Vlada izdvaja za privredne subjekte kako bi im refundirala novac koji su dodatno morali izdvojiti za doprinose nakon rasta minimalne plate.
Dakle, da novcem iz budžeta FBiH nije refundiran novac za doprinose pojedinim privrednim subjektima, dodatno bi bez posla ostalo 70.000 radnika.
Koliko je dizanje minimalne plate bez prethodno provedene fiskalne reforme pametan potez, najbolje pokazuje podatak da se novcem iz budžeta vještački održava 70.000 radnih mjesta.
U međuvremenu, federalna vlast je smanjila doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje s 41.5 na 36 posto i ova mjera je na snazi od 1. jula ove godine.
Očigledno je da kompanije u Federaciji BiH nije previše obradovalo minimalno smanjenje doprinosa jer se nije pozitivno reflektovalo na broj radnika.
Iako je smanjenje doprinosa dobar korak prema naprijed, jasno je da je trenutno nedovoljan da nadomjesti štetu koja je nastala početkom ove godine.
Privrednici i ekonomisti godinama insistiraju na cjelokupnoj fiskalnoj reformi kojoj bi prethodila temeljita analiza. Stavovi poslovne zajednice su uglavnom usmjereni ka tome da doprinose treba smanjiti na nivo ispod 30 posto, što su i ekonomisti podržavali.
Vlada Federacije BiH je obećala da će do kraja ove godine biti dodatno smanjeni doprinosi.
Ono što se trenutno može reći jeste da ni početna intervencija u fiskalni sistem koja podrazumjeva smanjenje doprinosa s 41.5 na 36 posto ne daje rezultate. A ne daje ih upravo iz razloga što je izvršna vlast poteze počela povlačiti pogrešnim redoslijedom.
Vlada nije slušala struku i krenula pogrešnim koracima
Ekonomisti u Bosni i Hercegovini godinama su tvrdili kako se minimalna plata može povećavati nakon provedene fiskalne reforme. Vlada FBiH je odlučila da postupa kontra stavovima ekonomske struke i krenula naopako u reforme.
A kada u ekonomiji jednom napravite krupnu grešku, teško je poslije ispraviti i s nizom pametnih poteza, jer ekonomija ne prašta populizam.
Ekonomija vam se mučki osveti za sve bahate i nepromišljene poteze.
No, ministre u Vladi to ne brine previše. Ne brine ni predstavnike brojnih sindikata u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH, baš kao što ne brine ni predstavnike Udruženja poslodavaca u ESV-u.
Poslodavci su očigledno zadovoljni što Vlada novcem poreznih obveznika održava radna mjesta u brojnim kompanijama i to im je bio dovoljan motiv da prikrivaju veliki pad broja zaposlenih u Federaciji BiH.
Ono što posebno zabrinjava kada je riječ o Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH je ponašanje predstavnika radničkih sindikata.
Iako bi trebalo jasno i glasno da progovore o hiljadama izgubljenih radnih mjesta od početka ove godine, mnogi od njih su se odlučili za šutnju.
Šutnja koja govori mnogo. Prije svega, da se obespravljeni radnici više nemaju na koga osloniti. Svojom šutnjom su bili saglasni sa ostatkom Ekonomsko-socijalnog vijeća koje nas je mjesecima ubjeđivalo da nema pada zaposlenosti i da je broj zaposlenih u Federaciji BiH skoro identičan.
Ipak, neki od predstavnika Saveza sindikata su prethodnog mjeseca odlučili prekinuti šutnju, ali ne kako bi ukazali na pad broja zaposlenih, već kako bi pohvalili rad federalne Vlade i kako bi iskritikovali ekonomiste koji su upozoravali da će značajan broj radnika ostati bez posla nakon vratolomija izvršne vlasti.
Tako je Selvedin Šatorović, jedan od sindikalista koji sjede u Ekonomsko-socijalnom vijeću prije nekoliko sedmica zatražio da ekonomisti koji su najavljivali brojne otkaze, zamislite, upute izvinjenje javnosti.
Da se ekonomisti izvinjavaju zato što su upozoravali u kakve nas probleme vodi politika zasnovana na populizmu. A oni koji su prouzrokovali hiljade otkaza se, po mišljenju sindikalista, ne trebaju nikome izvinjavati. Najmanje što otpušteni radnici očekuju od sindikalista je izvinjenje.