Nikola Dujmović, suvlasnik tvrtke Span s više od 850 zaposlenih i godišnjim prihodom koji premašuje 100 milijuna eura komentirao je činjenicu da je Hrvatska na tronu eurozone po stopi inflacije, ali i reakciju potrošača koji su zbog skoka životnih troškova, ponajprije cijena hrane, odlučili bojkotirati trgovačke lance.
“Inflaciju ne uzrokuju trgovci, već oni koji tiskaju novac ili ga olako puštaju u opticaj. Bojkot je samo dio folklora, no nema i neće imati nikakvog relevantnog uspjeha jer cilja totalno krivo. Pogledajte profitne marže naših trgovaca, Konzumova je profitna marža 0,8 posto. Istina, oni su opterećeni kreditima. U Istri, gdje imam kuću, volim ići u Plodine koje su naš najprofitabilniji lanac. Smanje li trgovci troškove, prvo će otpuštati ljude. Mi živimo u državi koja ima jedan od najviših poreza i predatornu poreznu strategiju i ne možemo biti jeftini”, rekao je Dujmović.
Značajno su poskupili čak i pekarski proizvodi s najnižom poreznom stopom od pet posto, bez obzira na Vladine mjere smanjenja poreza na hranu. “Smanjivanje PDV-a nije dovelo do smanjivanja cijena i to ide na grbaču trgovcima. Jedan naš bivši ministar financija prije 25 godina objasnio je da se državi puno više isplati stimulirati uvoz jer PDV naplatite odmah.
Objašnjavao je to na primjeru rajčice iz Španjolske, iako je to malo drukčije otkad smo u Europskoj uniji. Kad rajčica dođe na granicu, PDV se naplati i ona uđe u državu. Stimulirate li domaću proizvodnju rajčice, PDV ćete dobiti tek za godinu i pol dana. Dobrim dijelom uništili smo stvari u kojima smo mogli biti bolji. Uvozimo milijarde smrznutog kruha izvana od puno efikasnijih proizvođača. Nemam formulu kojom bih to razriješio, ali inflacija se nije stvorila u dućanima”, naglasio je Dujmović.
Državno povećanje plaća – gorivo na vatru
Uz tiskanje novca za vrijeme pandemije, inflaciju je potaknulo i povećanje plaća u javnom sektoru. “Prirodno je da se svaki čovjek žali na svoju plaću i da bi svi htjeli više. Kad bih imao rješenje bavio bih se ekonomijom. Ipak, ne sudjelujem u bojkotu jer mislim da je besmislen. Ne amnestiram trgovce od svih njihovih mana, no nisu oni stvorili inflaciju”, poručio je Dujmović.
Vladino povećanje broja proizvoda s ograničenom cijenom nazvao je vatrogasnom mjerom. “Ova Vlada Hrvatskoj je donijela Schengen, euro i svaka od tih stvari skinula je jednu prepreku u poslovanju. No, neki moji kolege rekli su da hrvatsko gospodarstvo nije bilo spremno pokupiti sve te benefite. Mjere su vatrogasne jer za prave mjere ili nema snage ili ih je nemoguće provesti. Počnu li trgovci zatvarati jer će im biti neprofitabilno, biti će još gore”, zaključio je Dujmović.
Korupcija nije samo ‘plava kuverta’
Poduzetnici su, kaže Dujmović, ipak uspjeli, unatoč, a ne zahvaljujući Vladi. “Ranih 90-ih poduzetništvo je bilo stigmatizirano. Postojala je mantra: ‘završi faks, zaposli se u državnom poduzeću i bit ćeš sretan do kraja života’. Od 2000-ih to se malo preokrenulo. Nikad nisam osjetio Vladu koja bi bila totalno propoduzetnička. I dalje postoji antipoduzetnički osjećaj u državi, i dalje smo mi ‘privatnici’.
Citirat ću jednog poduzetnika koji je rekao: ‘Najveći problem hrvatske države što vlast vidi poduzetništvo kao plijen’. Šezdeset posto novaca u Hrvatskoj potroši se potroši od države. Mnoge industrije i firme ne mogu opstati ako ne rade s državom, a da bi radili s državom moraju joj biti miljenici. Mi smo jedna od rijetkih firmi koja je strateški od početka shvatila da je rad s državom nužno koruptivan. Korupcija nije samo podmićivanje, već to znači i ‘biti član stranke’. To su sve koruptivna ponašanja. To nije samo plava kuverta, već i pucanje s mitraljezom u kukuruzištu”, upozorio je Dujmović.
Estonija – svijetli primjer
Usporedio je iskustvo poslovanja u Estoniji koja je poznata i kao digitalni prvak u svijetu i u Hrvatskoj s obzirom na to da su obje države istočne Europe. Podsjetimo, krajem ožujka 2023. godine Span je za 11 milijuna eura preuzeo GT Tarkvaru, vodećeg estonskog Microsoftovog partnera.
“Estonija je još manja od Hrvatske, što je prava rijetkost. Sebe jako malo smatraju Europljanima, de facto se smatraju Fincima. Korupcija je kod njih nezamisliva. Oni su jedno slobodno i jako dobro strukturirano društvo. Neke stvari u Hrvatskoj, poput naše ležernosti, obožavam, no drukčije je. Zabavno nam je učiti, tamo smo kupili jednu od najuspješnijih firmi iz područja kojim se mi bavimo.
Estonska vlada pita sebe kako bi vam mogla pomoći jer shvaća da su mali, a žele biti konkurentni zbog čega vam prilagođava okruženje i privlači [poduzetnike]. Estonija nam je dobar primjer suradnje državom i nadam se da će tako i ostati. Kod nas, država nas vidi kao plijen. Poduzetnici su tu da plate porez, a za sve ostalo moraju se snaći sami”, zaključio je Dujmović.
Komentirao je i kibernetičke napade, razvoj umjetne inteligencije, osvrnuo se i na svoje poslovne neuspjehe, otkrio kako bira suradnike i kako se odmara od posla.