Duguju državi preko 462 miliona maraka: Kako doći do tog novca ?

O firmama koje državi duguju milione, o utaji dobitaka i
neplaćanju poreza, osnivanju novih
preduzeća, stečajevima, likvidacijama, prelascima iz jedne u drugu djelatnost,
spajanjima i pripajanjima preduzeća i slično gotovo svakodnevno  se može čuti u medijima.

Primjera radi, samo 
dug po osnovu PDV-a zaključno sa 2. decembrom  ove godine iznosi 462.517.425,36 KM, dok deset
najvećih  dužnika po osnovu PDV-a duguju 80.949.056,85
KM

Prvih 10 dužnika po
osnovu PDV-a

Kako ovim dugovima, poreskim utajama i
pronevjerama stati u kraj, pokušali smo doznati u poreskim upravama, Upravi za
indirektno oporezivanje BiH, entitetskim poreskim upravama i Poreskoj upravi
Brčko Distrikta.

Svi se slažu da je, ukoliko se želi postići najefikasniji
sistem kontrole poslovanja poreskih obveznika u BiH, neophodna kvalitetna
saradnji svih poreskih administracija u BiH.

Naime, BiH je specifična po tome što su indirektni porezi na
nivou BiH, dok su direktni porezi na nivou entiteta i Brčko distrikta. Ipak, kako
bi se stekla cjelokupna slika kad je u pitanju poslovanje jednog privrednog
subjekta, inspektori moraju imati informacije iz oblasti svih poreza. Zato je,
naglašavaju, kvalitetna saradnja svih
poreskih administracija ključna.

Upravo u cilju unapređenja saradnje, dana 27.06.2016.
godine potpisan je Memorandum o institucionalnoj saradnji, razmjeni i ustupanju
podataka o poreskim obveznicima, kojim se regulišu osnovi saradnje, razmjene i
ustupanja podataka između već spomenutih poreskih uprava, ali i Agencija za
posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske i Finansijsko –
informatičke agencije FBiH. Stupanje na snagu ovog Memoranduma u konačnici će
značiti puno efikasniju i bolju kontrolu poreskih obveznika i poboljšanje
prikupljanja svih indirektnih i direktnih prihoda u budžete, a ujedno i svođenje
poreske prevare na najmanji mogući nivo.

“U cilju provođenja
Memoranduma, formirano je Koordinaciono tijelo koje je dogovorilo način razmjene
podataka u skladu sa zakonskim i tehničkim mogućnostima strana potpisnica.
Razmjena podataka propisanih Memorandumom vrši se putem web aplikacija. Pored
dosadašnje razmjene podataka po pojedinačnom obvezniku, strane potpisnice su
shodno Memorandumu omogućile u web aplikacijama i podatke u vidu listi podataka
koje je moguće eksportovati u Excel”, pojašnjava za naš portal Ratko Kovačević,
glasnogovornik UIO. Napominje i da se podaci koji se razmjenjuju već koriste od
strane UIO, posebno u segmentu analize rizika, koja prepoznaje one obveznike
koji su rizični i koji moraju biti predmet kontrola.

Ratko Kovačević

“Saradnja između svih poreskih uprava u smislu razmjene
podataka može dovesti do poboljšanja na puno nivoa. Od samog procesa
registracije obveznika, gdje entitetske poreske uprave mogu dostaviti podatke
koji obveznik je prešao prag prometa od 50.000 KM, što je zakonski uslov za
ulazak u sistem PDV-a i registracije u UIO. Isto tako, kad neko podnese zahtjev
za registraciju u bilo koju poresku upravu, razmjenom podataka se može vidjeti
da li odgovorna lica ili vlasnici imaju neke druge firme gdje postoje
dugovanja, što bi bila smetnja za otvaranje nove firme. Nadalje, kod analize
rizika, saradnjom i razmjenom podataka se može zaključiti koji obveznici su
rizični i trebaju biti predmet kontrola. Isto tako, i kod segmenta naplate
dugovanja, bolja saradnja i razmjena podataka i zajednički nastup u procesu
prinudne naplate mogu pomoći u boljoj naplati dugovanja, posebno kad je u
pitanju blokada računa, upisa založnog prava na imovinu i slično”, ističe
Kovačević.

U Poreskoj upravi FBiH i Poreskoj upravi RS kažu da je u
odnosu na dosadašnju saradnju, koja se bazirala samo na pojedinačnom pregledu poreznih
obveznika i koja je korištena samo za konkretne predmete, novim setom omogućena
bolja i sveobuhvatnija identifikacija neregularnosti, kao i planiranje
adekvatnijih  mjera u cilju jačanja poreske
discipline. Napominju da je pored navedenog jako bitno i to što je potpisanim
Memorandumom ostavljenja mogućnost daljeg unapređenja cjelokupnog projekta, uz
saglasnost svih strana potpisnica.

Podsjetimo, u okviru globalne inicijative Vijeća Evrope i
OECD-a, 43 države su pristupile Konvenciji o uzajamnoj službenoj saradnji u
porezima, dok je čak 120 država uključeno u multilateralni Globalni forum
transparentnosti i razmjene podataka u području poreza. Takođe, Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju EU obavezuju BiH da se uključi u sistem razmjene
podataka iz područja oporezivanja koji je uspostavljen od strane OECD-a. 2013.
godine.