Drljača: Predložene korekcije Zakona o radu čine ga praktičnijim

– Jedan od prijedloga je da se zapošljavanje u državnim preduzećima treba vršiti putem javnog oglasa, a ne na osnovu preporuke ili nekog drugog načina – kazao je Drljača.

Osim navedenog, uređen je član Zakona o radu koji govori o povoljnijem pravu na način da se primjenjuje uvijek povoljnije pravo ukoliko je u skladu sa zakonom. Dakle, ako je neko pravo bolje uređeno pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom predviđa se da se primjenjuje to pravo samo ukoliko je u skladu sa zakonom.

Također, predlaže se da godišnji odmor prema prirodi posla i vrsti radnih mjesta može trajati i duže od 30 dana, zatim izmjene predviđaju da se Vladi omogući da bude pregovarač Općeg kolektivnog ugovora i da tamo gdje ima više od 50 posto učešća državnog kapitala pregovara granske kolektivne ugovore.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Precizirane su odredbe koje se odnose na plaću, radni učinak, te pojašnjene odredbe koje se tiču nadležnosti Federalne inspekcije. Kod kazenenih odredbi uređene su pojedine odredbe u smislu da su primjenjivije za inspekcije rada.

U pogledu prava izabranih zvaničnika to pravo je ponovno razrađeno kroz Zakon o radu, kao što je to bio slučaj u prethodnom Zakonu o radu.

– Predloženi tekst ovog zakonskog rješenja podržalo je Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Federacije, tako da je postignut koncenzus socijalnih partnera o prijedloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu – konstatovao je Drljača.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

On očekuje da će na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta poslanici imati veći senzibilitet prilikom izjašnjavanja o predloženom zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju. Vlada FBiH je ponovo utvrdila predloženi zakon, u kojem je, kako je izjavio Feni  Drljača, koeficijent za izračunavanje visine budućih penzija ostao 13,6.

–  Iznos koeficijenta od 13,6 je ostao uz korekcije koje se odnose na detaljniju obradu i pojašnjenja odredbi o tehnologiji načina obračuna. Dodatni izračuni kažu da je 13,6 gornji limit održivosti prema GDP-u od 2,4. U slučaju povećanja GDP-a od 3,4 ili 3,5, dvije godine uzastopno, koeficijent od 14,3 mogao bi biti održiv. Međutim, u ovom trenutku nije realan – pojasnio je u izjavi za Fenu Drljača uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije