<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Dosegli zavidan nivo: Bh. grad kojeg je muka natjerala da radi

Čak 236 novih poslovnih subjekata registrovano je prošle godine

21. februar 2024, 11:18

U prošloj godini u Tešnju promet je povećan za više od 20 posto u odnosu na godinu prije kada je iznosio 1,9 milijardi konvertibilnih maraka. Promet je rastao mnogo više u ovoj sredini nego u ostatku Bosne i Hercegovine.

Prije rata Tešanj je imao oko 8.000 zaposlenih, a danas ih ima gotovo 13.800. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nezaposlenih je 5.140 i ta brojka se iz godine u godinu smanjuje. Tešanj mnogi nazivaju privrednim čudom u regiji, sredinom specifičnom po mnogo čemu.

Dobri međusobni odnosi privrednika

– Mnogo je ekonomskih pokazatelja koji govore o onome šta je Tešanj ostvario. Za dobre poslovne rezultate važan je poslovni ambijent. Njega prave poslovna infrastruktura, uređene poslovne zone, bankarski sektor, carinski sektor, porezna uprava i sve ono što potpomaže privredu. Ali, ono najvažnije je da ga čine ljudi koji investiraju, vlasnici kompanija koji imaju znanja i radna snaga. Mi smo u Tešnju imali dobar poslovni ambijent koji je generirao dobre poslovne rezultate – priča Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

Prema njegovim riječima, poslovni ambijent se oslanja na dobre međusobne odnose ljudi iz tih firmi, kao i kvalitet proizvoda koje su plasirali širom svijeta.

Edin Jabandžić je izvršni direktor Mesne industrije “Madi” Tešanj koje zapošljava više od 700 ljudi, ujedno i predsjednik Udruženja peradara/živinara u Bosni i Hercegovini. Objašnjava da to što su ljudi okrenuti svojoj sredini i saradnji jednih s drugima “nije od jučer”, iako je Tešanj dugo bio odbačena sredina.

– Tešanj je bio jedna od sredina koje su bile pod kaznom u vrijeme bivše države. Zbog te kazne zaobilazili su nas putevi, općina je bila slabo razvijena. Kasnije se to isplatilo. Ljudi su morali raditi, više se boriti i to je došlo na naplatu. Razvijali smo svoje vlastite kapacitete i gradili svoj privredni potencijal neovisno od drugih – kaže Jabandžić.

– Ljudi su bili primorani da se jedni drugima okreću. Tako smo izgradili taj odnos. Naravno, to se naslijedilo i održalo u vremenu koje je ljepše i uspješnije za Tešnjake. Postala je tradicija da ljudi gledaju da sve što mogu završe u Tešnju. Naravno, to nije prioritet ali ako smo u prilici sve završavamo na lokalnom nivou. Ako, nismo, onda uključujemo druge – dodaje.

Edin Ibrahimović, direktor Agencije za razvoj općine Tešanj, kaže da bez obzira na različitosti kada je u pitanju politika, postoji konsenzus kada su u pitanju stvari koje su od opšte dobrobiti za općinu.

– Poslije Drugog svjetskog rata bila je prva industrijska revolucija kad je od dvije limarske radionice nastala obrada rezanja metala. Iz njih je nastao pogon iz kojeg su stigli novi kadrovi koji su napravili nove fabrike. Sav hardver, da tako kažem, taj lim i metal, se kupovao. Ono što je strateški rađeno jeste edukacija ljudi. Nove generacije inženjera su otvarale nove fabrike. Tako je metalska industrija bila druga industrijska revolucija. Ono što je nama bila prednost poslije ovog rata je što nismo imali velikih sistema pa smo brzo se preorijentisali. Imali smo lakšu tranziciju nego Zenica koja je imala veliki sistem – ističe Ibrahimović.

Treća industrijska revolucija

Razvojna agencija Tešnja kroz svoje programe nastoji biti podrška već etabliranim privrednicima, ali i onima koji tek ulaze u svijet biznisa. Rade i na podizanju konkurentnosti radne snage kroz raznorazne edukacije.

– Jedna od aktivnosti je kreiranje biznisa sa većom dodatnom vrijednošću. Drvo, metal, plastika i tekstil koje su trenutno najveće proizvodnje u Tešnju, su u biti grane sa niskim prihodima. Radimo na tome da kroz naš Tech Lab centar koji smo otvorili u oktobru 2023. godine, pružamo podršku naprednim tehnologijama. Imamo jedan skromni početak razvoja elektronike. Svi u Bosni rade softver, zanemarili su elektroniku. U tome vidim veliku šansu. Aplicirali smo za projekat pod nazivom ‘Electronic Lab’ da možemo raditi višeslojne BCP ploče koje se trenutno rade u Kini. Treća industrijska revolucija u Tešnju bi trebala biti vezana za elektroniku – naglašava Ibrahimović, piše Aljazeera.

Tešanj se može pohvaliti i Međunarodnim sajmom privrede. Na prošlogodišnjem, 17. po redu, bilo je više od 500 izlagača iz 16 zemalja svijeta koji su izlagali na površini od 21.000 kvadratnih metara.

Značaj autoputa

Gradnja autoputa na Koridoru 5C koji prolazi kroz Tešanj od velikog je značaja za stanovnike i privredu Tešnja.

– Dolazak autoputa u Tešanj u novijoj historiji, poslije 3. maja 1992. godine kad smo se uspjeli odbraniti u Karušama, najveći je trenutak za naše mjesto – smatra Edin Jabandžić.

Načelnik Suad Huskić kaže da sa 2023. godinom i početkom radova na Koridoru 5C u Tešnju, ovaj grad ulazi u novu historiju koja će „mijenjati ukupne okolnosti“.

– Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu. Očekujemo mnogo od toga. Uz sami autoput (Koridor 5C) živi 40-ak posto stanovnika Bosne i Hercegovine, a njihov BDP je oko 60 posto BDP-a države. Vjerujemo da će naslonjenost Tešnja biti važan faktor u narednim decenijama razvoja Bosne i Hercegovine zbog kvaliteta transporta prema Evropi. Nekih 70-80 posto našeg izvoza iz Tešnja ide prema zemljama Evropske unije – ističe Huskić.

Povećanje broja zaposlenih

Kada je riječ o efektima tešanjske ekonomije oni su primjetni širom Bosne i Hercegovine. Tešanjske kompanije, vlasnici kapitala, svoje znanje koriste širom države. Kompanije iz Tešnja tako doprinose značajno ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Jedan od efekata je svakako i povećanje broja zaposlenih u Tešnju. Prema informacijama koje imaju u ovoj lokalnoj zajednici između 600 i 800 ljudi svakog dana dolazi na posao u Tešanj iz susjednih općina i iz Republike Srpske i iz Federacije BiH.

– Imamo prisutne trendove doseljavanja pojedinaca ili čitavih porodica iz drugih krajeva u Bosni i Hercegovini. Samim tim bilježimo pozitivan prirodni priraštaj i blagi rast broja stanovnika u općini Tešanj – naglašava Huskić.

Mesna industrija „Madi“ je jedna od firmi koja je pružila šansu mnogima da zarađuju svoj hljeb tu.

– Imamo ljudi iz cijele Bosne i Hercegovini. Prije smo ljude primali koji su dolazili na neke rukovodeće pozicije. Sad smo došli u poziciju da zapošljavamo ljude u pogone koji su iz drugih gradova. Ljudi dolaze tražeći sebi bolju egzistenciju. Većina njih su svoje rodno mjesto zamijenili Tešnjom – ističe Jabandžić.

Na pitanje šta je tajna uspjeha, prvi čovjek Tešnja Suad Huskić, odgovara da je to, prije svega, puno rada, te to što su u snažnoj vezi sa tržišnom ekonomijom zapada, uz dobre unutrašnje odnose i kvalitetnu sinergiju „tih subjekata jednog razvoja od lokalne samouprave i svih potpomažućih sektora u razvoju ekonomije“.

– Tajna uspjeha je i mnogo ljudi koji su bili hrabri i odlučni da uspiju, ponekada imali i inat da se dokažu i uspjeli da prežive okolnosti u kojim su bili. Vjerujem da je to djelovalo i na dobar poslovni ambijent. Velika je konkurencija. Ljudi razmišljaju o pokretanju novih biznisa, novim poslovnim idejama. Imamo generacije mladih poduzetnika koje i danas razmišljaju kad će u nove biznise. To sve vuče Tešanj naprijed – tvrdi Suad Huskić.