Savez sindikata RS podsjetio je ranije radnike Republike Srpske da Zakon o radu Republike Srpske jasno definiše da radnik u Srpskoj ostvaruje pravo na bruto platu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Bruto plata, koja je vlasništvo radnika, sastoji se od osnovne plate i uvećanja plata propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, poreza na dohodak i doprinosa. Poslodavac sa radnikom može samo ugovoriti platu u bruto iznosu. Zakonom o doprinosima jasno je definisano i da zbirna stopa doprinosa iznosi 31% na bruto iznos. Zakonom o porezu na dohodak RS je propisao da poreski obveznik poreza na lična primanja ima pravo na osnovni lični odbitak u iznosu od 12.000 KM godišnje od poreske osnovice (1.000 KM mjesečno).
“Ukoliko radnik u Republici Srpskoj prima najnižu platu u neto iznosu od 900 KM, njegova bruto plata je 1.344,26 KM. Od navedenog iznosa 416,72 KM čine doprinosi. Važno je podsjetiti radnike da se doprinosi dijele u četiri kategorije: doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, doprinos za dječiju zaštitu i za osiguranje od nezaposlenosti” navode iz Saveza sindikata.
Kada se navedeni iznos od 416,72 KM raspodjeli, to znači da 248,69 KM ide u PIO; 137,11 KM za zdravstvenu zaštitu; 22,85 KM iznosi doprinos za dječiju zaštitu, dok 8,07 KM čini doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
“Sav novac je vlasništvo radnika i njega dalje, iz pomenutih fondova, koriste radnici Republike Srpske. Fond PIO RS, kao što je poznato isplaćuje penzije i njih niko ne daje penzionerima, već su te penzije tokom radnog vijeka zarađene, kao što je i svaka plata koju poslodavac isplati svom radniku, zarađena. Od doprinosa koji se uplaćuju za zdravstvenu zaštitu radnici koriste zdravstvene usluge, primaju naknadu plate za vrijeme bolovanja, a ženama koje čuvaju trudnoću i radnicima oboljelim od malignih oboljenja, koji su na bolovanju više od mjesec dana, neto platu u punom iznosu obezbjeđuje Fond zdravstevnog osiguranja RS. Od novca koji ide u Fond za dječiju zaštitu, između ostalog, u potpunosti se finansira porodiljsko odsustvo. Od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti isplaćuju se novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, na koje radnici imaju pravo ukoliko ostanu bez posla, ne svojom krivicom. U Budžet Republike Srpske direktno idu porezi, koji na najnižu platu iznose 27,54 KM, po radniku, zato što je iznos od 1.000 KM bruto, neoporeziv” saopšteno je.
Jedina grana u privredi, koja ima značajne olakšice i plaća najmanje doprinose jeste grana tekstila, kože i obuće. Poslodavac će u ovoj grani na iznos najniže plate od 1.054,48 KM u bruto iznosu poreze i doprinose platiti 154,48 KM, odnosno 289,78 KM manje u odnosu na sve ostale poslodavce u Srpskoj. Isti iznos od 154,48 KM poreza i doprinosa poslodavci u ovoj grani plaćaju za plate do 1.260,00 KM u netu. To znači da će na neto iznos plate od 1.260,00 KM poslodavac u grani tekstila, kože i obuće, platiti 488,65 KM manje poreza i doprinosa, u odnosu na ostale poslodavce u Srpskoj. Za sve plate iznad ovog iznosa, poslodavci obračunavaju i uplaćuju redovne poreze i doprinose.
Iz Saveza sindikata RS podsjećaju da je od početka 2022. godine, posljednjim izmjenama Zakona o radu, definisano da je poslodavac dužan da radniku uruči pismeni obračun plate (platnu listu sa svim elementima od kojih se sastoji plata i ostale naknade), odnosno da je u slučaju ako to ne učini, predviđena sankcija u vidu novčane kazne u iznosu od 2.000 do 12.000 KM. Platna lista ima snagu izvršne sudske isprave.
“Pozivamo još jednom sve radnike u Republici Srpskoj da obrate pažnju na isplatu januarske plate, da obrate pažnju na svoju platnu listu i da se, ukoliko imaju bilo kakvu nedoumicu, obrate Savezu sidnikata Republike Srpske. Podsjećamo da najnižu platu u Srpskoj, koja je zaštitna kategorija, trebaju primati isključivo NK radnici. Na iznos najniže plate, radnicima mora biti uplaćen topli obrok (ukoliko poslodavac ne priprema topli obrok) i ostale naknade i obračunat minuli rad” navodi se u saopštenju Saveza sindikata RS.
Podsjetimo, najniža plata iznosi 900 KM u netu i primjenjivaće se za obračun plata od januara 2024. godine.
Najniža plata predstavlja osnovnu (startnu) platu i da se na iznos najniže plate dodaju uvećanja po osnovu minulog rada, rada noću, prekovremenog rada, rada na dane državnog praznika, otežane uslove rada…
Na iznos najniže plate dodaju se i naknada za topli obrok, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana, naknada za prevoz, regres i ostala primanja.
Poslodavci u Republici Srpskoj se od početka protive povećanju najniže plate u Republici Srpskoj. Nedavno je o toj temi razgovarano na sastanku privrednika i predsjednika RS Milorada Dodika, od kojeg je i potekla ideja o povećanju minimalne plate.
Milorad Dodik rekao je nakon sastanka sa predstavnicima Unije poslodavaca Republike Srpske i Privredne komore, da u Republici Srpskoj ostaje najniža plata od 900 KM.
“Tragamo za konkretnim privrednim djelatnostima i uslugama i onima koji bi mogli da imaju probleme u poslovanju. Moraće da dokazuju da imaju taj problem i država će sa njima te probleme rješavati ” rekao je Dodik.
Poslodavci su u očaju.
„Već imamo kompanije koje su počele otpuštati, a neke najavljuju otpuštanje radnika. Najugroženiji su oni koji su najsiromašniji poslodavci, a oni se nalaze u nerazvijenim mjestima. To će biti veliki udar za ta mala mjesta“, ističe Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS” rekao je Saša Trivić,predsjednik Unije poslodavaca RS.
Ekonomisti upozoravaju da je odluka o najnižoj plati donesena naprasno i bez ozbiljne analize.
Na drugu stranu Vlast u FBiH planira topli obrok uvrstiti u minimalac od 1.000 KM, a radnici i ekonomisti upozoravaju da to nije željena reforma.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović, koji je i član Ekonomskog savjeta premijera Federacije BiH, potvrdio je za BUKU da su novi fiskalni zakoni pripremljeni.
“Novim zakonom o doprinosima u FBiH doprinosi će sa dosadašnjih 41,5 posto biti smanjeni na 28,5 posto. Doprinosi se značajno smanjuju gdje će penziono i invalidsko osiguranje iznositi 14 posto umjesto dosadašnjih 23 posto, zdravstveno osiguranje će iznositi 13,5 posto umjesto 16,5 posto te osiguranje u slučaju nezaposlenosti jedan posto u odnosu na prethodnih dva posto, što predstavlja ozbiljno rasterećenje za poslodavce u Federaciji BiH”, ističe za Buku Hasanović.
Prema njegovim riječima, porez na dohodak će iznositi 10 posto te novim Zakonom o porezu na dohodak iznos plate do 1.000 KM neće biti oporezovan.
“Zakonom o porezu na dohodak bit će tretirane povremene aktivnosti, gdje su freelanceri obuhvaćeni zakonom, a također su planirane i olakšice za pripravnike”, dodaje Hasanović.
Navodi kako će paralelno s ova dva zakona biti predložen i zakon o minimalnoj plati u FBiH.
“Zakon o minimalnoj plati propisivat će minimalni iznos od 1.000 KM koji poslodavci moraju isplatiti zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad. Minimalna plata od 1.000 KM novim zakonom uključuje i topli obrok. Preko 200.000 radnika u FBiH koji su trenutno zaposleni primaju platu do 1.000 KM i povećanje minimalne plate najviše bi utjecalo upravo na ovu kategoriju zaposlenih”, izjavio je za BUKU Hasanović.