Iako on omogućava povećanje izvoznih kvota za mnoge proizvode, domaći poljoprivrednici i proizvođači su ogorčeni i smatraju da je došao kraj domaćoj proizvodnji, ukoliko država ne uvede prelevmane i zaštitne mjere.
Tako Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS za Buku kaže da domaćoj proizvodnji, prijeti potpuni krah. Naše će tržište, naglašava, biti preplavljeno voćem iz EU koje će imaće nižu cijenu, a domaći proizvođači neće izvoziti jer nemaju šta.
Domaća proizvodnja nezaštićena
“Mi nemamo asortiman voća koji se traži na tržištu EU, naše jabuke možemo izvoziti u Hrvatsku, Srbiju i Rusku Federaciju, ali ne i u EU. Oni ove sorte ne poznaju i nisu tražene. Traže se maline, orasi, lješnici, drugačije sorte jabuka, ali riječ je o višegodišnjim zasadima, koji rod donose nakon 5 do 7 godina, a mi smo bez pomoći države, bez zaštitnih mjera, nemoćni. I na kraju krajeva šta da radimo sa sadašnjim zasadima da ih jednostavno počupamo i dignemo kredit da zasadimo nešto drugo, što će donijeti rod za 7 godina. Neophodna nam je pomoć države, barem da u vrijeme berbe 3 do 4 mjeseca uvedu zaštitne mjere. Drugačije se ne možemo nositi sa robom iz EU koja je pod visokim subvencijama”, ističe Dojčinović.
Napominje da stupanje na snagu prilagođenog SPP-a, ništa dobro ne donosi ni domaćim potrošačima. Na tržištu će se, kaže, pojaviti i voće sumnjivog kvaliteta, kao i ono koje leži u hladnjačama i više od dvije godine, ali će cijenama biti pristupačnije od domaćeg voća.
I Vladimir Usorac, predsjednik Udurženja poljoprivrednika i mljekara RS, smatra da su najveći problem zaštitne mjere koje imaju proizvođači u EU, a domaći nemaju.
“Domaći proizvođači mlijeka odavno nisu konkurentni. Izostaje podrška državnih institucija, podsticaji mjesecima kasne i to je već godinama problem. Domaćih proizvođača je svaki dan sve manje, odustaju od ovog posla, a onoga momenta kada potpuno nestane domaće proizvodnje, mlijeko koje sada košta 1 marku koštaće 2 eura. Nedavno sam bio u Bugarskoj, kod njih litar mlijeka u supermarketu košta 2 eura. Ranije, dok su imali svoju proizvodnju, cijena je bila kao i kod nas. To i nas čeka”, rakao je Usorac.
Šarović: Nekim proizvođačima će odgovarati, a nekima ne
Povodom stupanja na snagu prilagođenog SPP-a oglasilo se i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tvrde da će proizvođačima u sektoru vina, šećera i ribe isti odgovarati, a drugima, poput mesne i mliječne industrije, neće.
”U prvom redu udar će da osjete mljekare, jer su one pod nekom vrstom pritiska. Ove godine ovdje će se naći 4,5 miliona tona mlijeka na koje se neće plaćati carina i prelevman, i na BiH, a posebno na entitetima je da nađu način kako da pomognu domaćem mljekarskom sektoru da zadrži istu proizvodnju”, izjavio je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske nisu previše komentarisali novonastalu situaciju.
“Treba sačekati analizu Svjetske banke, koje će biti završene u drugoj polovini februara i onda ćemo dobiti pravu sliku i vidjeti u kom pravcu ići”, rekao je ministar Stevo Mirjanić.
Delegacija EU u BiH: Razloga za strah nema
Iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju da razloga za strah nema, jer stupanje na snagu prilagođenog SPP-a, proizvođači iz Bosne i Hercegovine ponovno će moći koristiti trgovinske povlastice (tzv. “autonomne trgovinske mjere”) za određene poljoprivredne proizvode, uključujući voće i povrće. To znači da će proizvođači iz BiH, kažu, biti konkurentniji na evropskom tržištu jer će moći izvoziti proizvode u EU bez ikakvih posebnih carina.
“Ovo je rezultat privremene primjene, takođe od 1. februara 2017., Protokola o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH kojim se uzima u obzir pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji, a koji je potpisan 15. decembra 2016. godine u Briselu”, navedeno je u saopštenju.
Dodaju i da su između 2000. i 2015. godine, BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana imale koristi od ovih “autonomnih trgovinskih mjera” (ATM).
“Ove mjere omogućuju bh. izvoznicima da takođe budu izuzeti od određenih carina EU na uvoz svježeg voća i povrća, koje su povezane s takozvanim sistemom ulaznih cijena, što će pridonijeti značajnoj ekonomskoj dobiti za poljoprivredni sektor zemlje jer ekonomski subjekti dobivaju privilegovan pristup tržištu EU. Sistem ulaznih cijena ima za cilj stabilizaciju tržišta EU tako što sprečava da visina cijena u zemljama koje nisu članice EU utiče na cijene unutar EU”, stoji u saopštenju.