Dok na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja širom Bosne i Hercegovine čeka 323.628 nezaposlenih građana, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca, kojom se omogućava izdavanje 7.229 radnih dozvola u 2025. godini. Odluka je izazvala oštre reakcije Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), koji tvrdi da ekonomija zemlje ne može sebi priuštiti luksuz uvoza radne snage dok stotine hiljada domaćih radnika ostaju bez posla. S druge strane, poslodavci ističu da je problem u strukturi radne snage i neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.
Radne dozvole i sezonski rad
Za 2025. godinu kvota za izdavanje radnih dozvola stranima povećana je za 1.156 u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno 7.229 dozvola biće izdano, dok je prošle godine iznosila 6.073 dozvole. Odluka uključuje 4.490 dozvola za Federaciju BiH, 2.000 za Republiku Srpsku i 739 za Brčko distrikt, a predviđeno je i sezonsko zapošljavanje. Od ukupnog broja, 2.820 dozvola biće za produženje postojećih radnih dozvola, dok će 4.409 biti izdano za novo zapošljavanje stranaca.
Sindikat: Traži se jeftina, a ne kvalifikovana radna snaga
Savez samostalnih sindikata BiH ističe da problem nije u nedostatku radne snage, već u nespremnosti poslodavaca da ponude pristojne uslove rada.
„Naša ekonomija ne može sebi dozvoliti luksuz da pored 323.628 nezaposlenih osoba uvozi strane radnike, pogotovo polukvalifikovane i kvalifikovane, a na čemu poslodavci uporno insistiraju“, navode iz Sindikata.
Prema njihovim riječima, poslodavci ne traže radnike, već jeftinu radnu snagu. „Radnici u BiH moraju plaćati račune, školovati djecu i imati osnovne životne uslove. Ali, poslodavci ne žele prihvatiti realnost da za dostojanstven život radnika moraju ponuditi bolje plate i uslove rada“, dodaju iz Sindikata.
Poslodavci: Struktura radne snage ne odgovara potrebama tržišta
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske je još ranije za Buku rekao da je struktura ponude radne snage loša, što prisiljava poslodavce da traže radnike na stranim tržištima.
„Preko 36% nezaposlenih je nekvalifikovano i polukvalifikovano, dok 14% ima višu ili visoku stručnu spremu, što premašuje potrebe domaćeg tržišta rada. Starosna struktura je takođe nepovoljna – 37% nezaposlenih je starije od 50 godina“, objašnjava Aćić.
On upozorava i na problem crnog tržišta rada, gdje se kreće između 20-30% nezaposlenih, ali i na to da mnogi formalno nezaposleni u BiH zapravo rade u EU.
U Udruženju poslodavaca FBiH navode da zavodi za zapošljavanje ne ispunjavaju svoju svrhu jer ne nude radnike kakvi su potrebni tržištu. Smatraju da je potrebno modernizovati obrazovni sistem, povećati investicije i omogućiti fleksibilniju imigracionu politiku kako bi se nadomjestio deficit kvalifikovanih radnika.
Ekonomisti: Stvarna slika nezaposlenosti je zamagljena
Ekonomista Faruk Hadžić naglašava da se mora napraviti jasna razlika između stvarne nezaposlenosti i formalnog broja nezaposlenih u evidencijama.
„Imamo paradoksalnu situaciju – na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih, dok poslodavci traže uvoz radnika. Jedan od razloga je to što se mnogi fiktivno vode kao nezaposleni zbog korištenja zdravstvenog osiguranja. Nužno je razdvojiti aktivne tražioce posla od onih koji samo koriste beneficije“, kaže Hadžić.
Ekonomista Igor Gavran ističe da se zvanični podaci o nezaposlenosti često interpretiraju na različite načine, a realna stopa nezaposlenosti može biti znatno drugačija zbog sive ekonomije i odliva radne snage.
„Stopa nezaposlenosti je upitna jer ne znamo ni tačan broj stanovnika – ljudi se iseljavaju, popis nismo imali, a procjene su nepouzdane. Pad broja nezaposlenih u zavodima uglavnom je rezultat iseljavanja, a ne rasta zapošljavanja“, zaključuje Gavran.
Gdje je rješenje?
Dok se vlasti odlučuju na uvoz radne snage, sindikati upozoravaju da bi prava reforma trebala ići u smjeru poboljšanja uslova rada i povećanja plata domaćih radnika. Ako se trenutni trendovi nastave, BiH ne samo da će izgubiti domaću radnu snagu, već će i dalje zavisiti od jeftine strane radne snage, što bi moglo dugoročno destabilizovati tržište rada i ekonomsku situaciju u zemlji.
Poslodavci predlažu modernizaciju obrazovnog sistema, digitalizaciju i tehnološki napredak, dok ekonomisti upozoravaju na potrebu redefinisanja pojma nezaposlenosti i reforme socijalnog sistema kako bi se podstaklo realno zapošljavanje.
U međuvremenu, trend iseljavanja radnika iz BiH ne jenjava, a prema procjenama, Republika Srpska bi 2033. godine mogla imati 290.000 penzionera i samo 313.000 zaposlenih, dok bi broj stanovnika mogao pasti na 950.000. Istovremeno, procjenjuje se da će 2028. godine u Republici Srpskoj raditi između 20.000 i 30.000 stranih radnika, što jasno ukazuje na hitnu potrebu za reformama kako bi se izbjegao ekonomski kolaps.