Posljedice ruske invazije na Ukrajinu i uvjetovanja oko isporuke
plina i goriva već osjećaju milijuni stanovnika Europe i mnoge
ekonomije.Najave obustave isporuke ruskog plina
natjerale su europske države na donošenje planova za smanjenje
potrošnje električne energije. Ovakve panike nema u BiH te su uvjereni
da do nestašice plina, uglja, ali i drva za ogrjev i peleta – neće doći.
No, poskupljenje? To je već druga priča.
Poskupljenje pllina u EU ne utječe i na RS
Energoinvest
d.d. Sarajevo i Gas-Res d.o.o. Banja Luka dvije su tvrtke-uvoznice
plina iz Ruske Federacije. Jedna u vlasništvu Federacije BiH, a druga
Republike Srpske. Iz Energoinvesta su već početkom srpnja izvijestili
kako su produžili ugovor za isporuku prirodnog plina s ruskim
dobavljačem Gazpromom sve do 1. siječnja sljedeće godine.
“Potpisivanjem
ovog aneksa osnovni ugovor je potpisan na uobičajeni način, što
podrazumijeva da će se cijena za isporučeni plin korigirati kao i do
sada kvartalno, isključivo na bazi devetomjesečne promjene cijena
naftnih derivata”, priopćili su iz Energoinvesta uz opasku kako se
planira i produženje ugovora za isporuku plina.
Nestašicu u opskrbi ruskim plinom ne očekuju ni u banjalučkom Gas-Resu.
“Što
se tiče sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, možemo dati ocjenu u
okviru izravnog ugovora koji imamo s Gazprom Eskportom i po osnovu tog
ugovora imamo osigurane količine prirodnog plina za naše kupce do kraja
2022. godine. Očekujemo produžetak ugovora i u narednom periodu, i to je
redoviti proces produžavanja ugovora na godišnjoj razini. Nema nikakvih
naznaka od ruskog partnera da bi opskrba prirodnim plinom moglo biti
ugroženo, tako da ne očekujemo nestašice za naše kupce”, odgovorili su
na upit Deutsche Wellea.
Međutim, iako ne isključuju oscilaciju cijene, njihov odgovor potvrđuje da je bh entitet RS, pa tako i BiH, u značajno povlaštenijem položaju od europskih dobavljača ruskog plina.
“Ugovorni
uvjeti s Gazprom Eksportom predviđaju kvartalno usklađivanje cijene po
osnovu kretanja cijene naftnih derivata na svjetskim tržištima. Ovakav
vid usklađivanja cijena primjenjuje se od početka izravne isporuke
prirodnog plina u Republici Srpskoj. Samim tim, u ovisnosti od kretanja
cijena naftnih derivata, cijena prirodnog plina u narednom periodu može
rasti, stagnirati ili padati. Drastična poskupljenja prirodnog plina na
europskim plinskim burzama izravno ne utječu na našu cijenu prirodnog
plina”, naveli su iz Gas-Resa za DW.
Opskrba plinom i Dodikova naklonost Putinu
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sredinom lipnja sastao se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.
Dodik
je tada Putinu rekao da jednim dijelom razumije Zapad, koji želi svojim
potezima homogenizirati sve zemlje po pitanju uvođenja sankcija Rusiji,
ali i da je njegov stav jasan – da se Republika Srpska tome neće
pridružiti.
“To je poznato i Putinu, koji je rekao da ima nekih
problema oko onih koji zagovaraju sankcije u BiH, ali i da visoko cijeni
našu poziciju u svezi s tim da se sankcije ne uvedu, tako da BiH nikada
formalno-pravno nije uvela bilo kakve mjere”, rekao je Dodik, pri tom
napomenuvši kako je “Rusija zauzvrat i Sarajevu dala plin po jeftinijoj
cijeni, te BiH nije stavila na listu neprijateljskih zemalja”.
Ovaj stav proizveo je mnoga opravdana pitanja, ali je činjenica da, sudeći prema informacijama iz dva vodeća dobavljača, nema dvojbe oko isporuke ruskog plina prema BiH.
Iako
BiH u cijelosti ovisi o plinu koji uvozi iz Rusije, prestanak ruske
isporuke, primjerice, ne bi posebno pogodila Mostar, najveći
hercegovački grad i jedini u BiH gdje uopće ne postoji sustav centralnog
grijanja, dok bi obustavom najteže bilo pogođeno Sarajevo.
Brz rast cijena energenata ne prati pomoć vlasti građanima
Ipak,
dok niti jedan dobavljač plina ne isključuje poskupljenja, cijene i
potražnja peleta i ogrjevnog drva ove godine dramatično su veće. Zbog
ovog poskupljenja Vijeće ministara BiH već sredinom lipnja zabranilo je
izvoz oblovine, peleta i ogrjevnog drveta.
“Zabrana izvoza uvodi
se iz prostog razloga jer je pelet poskupio 155 posto u odnosu na prošlu
godinu. Izvoz je povećan za 78 posto s tendencijom daljnjeg povećanja. I
ogrjevno drvo je poskupjelo za skoro 40 posto. Za oblovinu je cijena
porasla za skoro 400 posto, a izvoz porastao za blizu pet posto. Da
nismo donijeli ovakvu mjeru, što bi naši građani?”, rekao je tada
ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Zbog ovih drastičnih poskupljenja energenata
i Vlada Federacije BiH krajem srpnja donijela je odluku o
subvencioniranju troškova električne energije za 70.000 korisnika,
umirovljenika s najnižom mirovinom i socijalno ugroženima, od 25,5 KM do
27 KM i to od 30. lipnja ove do istog datuma sljedeće godine.
Međutim,
je li to dovoljna pomoć građanima s obzirom da je u, nakon Albanije,
najsiromašnijoj zemlji u Europi inflacija viša od 15 posto, a prema
podacima Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji je u srpnju
iznosila čak 20 posto?
“Nemamo zalihe plina”
Dr. Faruk Hadžić,
predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST)
i makroekonomski analitičar, ocjenjuje da će cijene i dalje rasti, a
time i pritisak na gospodarstvo i građane. Smatra da se rast cijene
energenata u zemljama EU-a mora odraziti na novi rast cijena i u BiH,
što će poskupjeti i bh uvozne proizvode čime, kako ističe, može doći do
novog inflacijskog pritiska na standard građana u BiH. On podsjeća i na
sustavne probleme u BiH, ali i skrivenih planova Rusije.
“Moguće
je više scenarija, ali možda najrealniji scenario jeste da će cijena
plina biti dosta viša nego što je to bilo prošle godine, što će dovesti
do dodatnih inflacijskih pritisaka na građane i privredu. BiH nije
veliki potrošač plina, gdje bi se jedan dio mogao nadoknaditi putem
električne energije, resursa u kojem smo i izvoznik, ali to bi značilo
možda i podizanje cijene ovog energenta na domaćem tržištu. Najveći je
problem što mi nemamo zalihe plina i što bismo morali prijeći na
alternativni način korištenja energenata u samo nekoliko dana”, kaže
Hadžić za Deutsche Welle.
Ovaj makroekonmski analitičar se osvrće
i na ocjene mnogih stručnjaka iz područja energetike koji smatraju da
se već u trećem kvartalu ove godine može očekivati novo povećanje
cijena, koje će se odraziti značajno na potrošnju stanovništva.
Pritisak Rusije i izazivanje socijalno-ekonmskih problema
“To
je, prema takvim tvrdnjama, pritisak od strane Rusije, da prvo kroz
veće cijene plina, a drugo kroz manju ponudu dovede do
socijalno-ekonomskih problema u mnogim državama. Zbog toga se mnoge
zemlje EU-a pripremaju za zimu, najavljuju mjere kako bi se
racionalizirala potrošnja, te kako bi štetni učinci bili što manji.
Ipak, ako dođe do povećanja cijene plina, imat ćemo novi inflacijski udar prema stanovništvu“, Hadžićeva je ocjena.
On podsjeća da BiH proizvodi dovoljne količine peleta za domaće tržište, čak i za izvoz.
“No,
problem je nastao kada je došlo do snažnog rasta potražnje iz
inozemstva, što je dovelo do rasta cijena na domaćem tržištu, koje nisu
konkurentne za domaće potrošače, čime je došlo do novog inflacijskog
udara. Danas je cijena peleta gotovo duplo veća nego prošle godine, ne
zbog manje proizvodnje, nego veće potražnje, jer se svi pripremaju za
zimu i moguću nestašicu”, kaže dr. Hadžić.
Njegova procjena, ali i mnogih drugih ekonomskih stručnjaka, daleko je od optimizma za građane BiH za koje vlasti, kako smatra, nisu učinile puno više.
“Vlasti
su morale brže i bolje reagirati, jer mjere koje su donijeli, nisu
imale nikakve učinke osim kratkotrajnog simboličnog smanjenja cijene
peleta u BiH. Donositelji odluka u BiH imaju tendenciju da o krizi
razmišljaju tek kada nastupi, a ne unaprijed, tako da nije iznenađenje
da gotovo ništa nije urađeno i da ćemo opet govoriti o posljedicama
izostanka reakcije, kao i tijekom pandemije Covid-19”, zaključuje dr.
Hadžić.