Od 1. januara u Njemačkoj je stupila na snagu nova minimalna satnica od 13,90 eura bruto, što predstavlja rekordno povećanje do sada. Ova mjera smatra se jednom od najznačajnijih intervencija na tržištu rada u posljednje vrijeme i trebala bi pozitivno utjecati na oko četiri miliona radnika, odnosno približno deset posto ukupno zaposlenih.
Najveće benefite osjetit će zaposleni u slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva, maloprodaje, poljoprivrede, logistike i skladišnih poslova. Prema procjenama sindikata i državnih institucija, viša satnica bi trebala povećati kupovnu moć radnika i smanjiti rizik od siromaštva, naročito kod onih koji rade puno radno vrijeme za minimalnu platu.
Međutim, dio poslodavaca, posebno vlasnici manjih firmi, izražava zabrinutost zbog rasta troškova poslovanja. Ugostitelji i proizvođači upozoravaju da povećanje minimalca automatski povlači i pritisak na rast plata kvalifikovanih radnika, što mnogima predstavlja veliki finansijski teret. Kao posljedica toga, očekuju se veće cijene hrane i pića, ali i smanjenje profitnih marži kod manjih preduzeća.
Posebno osjetljiva situacija je u poljoprivredi, gdje sezonski rad već nosi visoke troškove i administrativne obaveze. Neki proizvođači procjenjuju da će ih nova minimalna satnica godišnje koštati desetine hiljada eura više. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi dio poslodavaca mogao reagovati smanjenjem broja radnika ili skraćivanjem radnog vremena.
Za radnike iz Bosne i Hercegovine, koji su u velikom broju zaposleni upravo u ovim sektorima, povećanje minimalne satnice donosi opipljivo olakšanje. Mjesečni prihodi mogli bi porasti za 100 do 150 eura, što znači lakše pokrivanje osnovnih troškova poput stanarine i režija, ali i veću mogućnost slanja novca porodici u BiH. Ipak, među imigrantima postoji i bojazan da bi poslodavci dio povećanih troškova mogli nadoknaditi kroz smanjenje broja radnih sati ili ukidanje dodataka.
Novo povećanje minimalne satnice tako donosi značajne koristi zaposlenima s nižim primanjima, ali istovremeno otvara pitanja o dugoročnoj održivosti malih preduzeća, mogućem rastu cijena i sigurnosti radnih mjesta. Pravi efekti ove mjere biće jasniji u narednim mjesecima.