Počela je kampanja koju su predstavnici federalne Vlade i
trgovačkih lanaca nazvali “Zaključavamo cijene”. Ovaj čin podrazumijeva da će
cijene na 40 artikala ostati iste kao na dan 14. decembar 2023. godine i da će
takve biti u naredna tri mjeseca. Do sada je prijavljeno 20 trgovačkih lanaca
koji će učestvovati u projektu, a ostali se mogu prijaviti u narednim danima
bez obzira što je projekat počeo.
Tokom predstavljanja projekta, pomoćnica ministra trgovine
FBiH Merima Maslo je kazala je da se spisak sa “zaključanim” proizvodima može
mijenjati, ali da se “zaključana” cijena ne može mijenjati.
“Potpisivanjem
protokola trgovci mogu preuzeti logo projekta koji se koristi isključivo i
jedino za proizvode koji se nalaze na spisku. Trgovine su obavezne da na ulazu
u objekat imaju fotografiju proizvoda, prikaz ranijih zaključanih cijena sa
logom projekta”, rekla je Maslo.
Ovo je drugi
pokušaj federalnih vlasti u nekoliko mjeseci da nešto uradi po pitanju rasta
cijena, nakon što se ograničavanje marži na određene proizvode pokazalo
neuspješno.
Enormno
povećanje profita
Profesor finansija Sanel Halilbegović nije optimističan kada
je riječ o najnovijem potezu federalnih vlasti i trgovačkih lanaca.
“Ne da ja ne znam hoće li ova nova mjera biti efikasnija,
nego to ne znaju ni kreatori ove mjere. To samim time dovodi u pitanje
pokretanje ovakve mjere, mimo klasičnog populizma. Ja ne znam kako ljudi u
vlasti ne mogu da shvate da za bilo kakvu mjeru, akciju koju pokrenete, morate
imati način kako mjerite uspješnost te mjere. To vam je osnovni pokazatelj. Oni
jednostavno nemaju načina da izmjere da li ova ili slična mjera poput
ograničavanja marži dovela do veće ili manje kupovine ili ko je kupovao što je osnovna
stvar. Sve ove tzv. globalne mjere, uključuju ograničavanje cijena za sve
stanovnike. I za penzionera sa 400 KM primanja i za budžetliju koji zarađuje
5.000 KM ili više. To u startu nije dobro”, ističe za Buku Halilbegović.
Dodaje kako trgovina može posmatrati kao jedan “duguljasti
balon”.
“Ako na jednoj od strani stegnemo taj balon i kažemo ovdje
ćemo ograničiti profitne marže, negdje drugo mora biti reakcija. Negdje drugo
se mora to namiriti kroz povećanje marže na druge proizvode. Je li to vlasti
očekuju da se trgovački lanci u ovom procesu etički ponašaju? Opasnost ove
mjere je što će dati krila trgovačkim lancima da tu maržu namire na drugim
proizvodima, gdje nema toliko kontrole ili gdje su kazne mizerne. Trgovački
lanci nisu etični da bi suosjećali s građanima koji sve teže žive, jer su to
pokazali svojim enormnim profitima. Lično sam radio analizu svih naših domaćih
lanaca, a dostupne su svima, i tu se može primijetiti enormno povećanje i
profita i profitnih marži. Dakle, ne malo već enormno i sve to od Covida do
danas. Profiti nekih lanaca su išli i do 50 i 60 posto godišnje, što je
neprihvatljivo kakva god da je inflacija bila. Takav profit je mogao doći samo
kao rezultat mizernih kazni koje trgovačkim lancima nisu predstavljale ništa”,
naglašava profesor.
Mizerne kazne za kršenje Zakona
Federalna uprava za inspekcijske poslove svako 15 dana
izbacuje spisak trgovačkih lanaca koji su prekršili propise koji se tiču
ograničavanja marži. Kazne su od 1.000 do 10.000 KM za pravna lica. Nekima ta
kazna nije predstavljala ništa, pa su se iznova nalazili na spisku kažnjenih.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da na tim spiskovima među kažnjenim možemo
naći neke trgovačke lance koji danas učestvuju u akciji “zaključavamo cijene”.
Halilbegovića pitamo jesu li to pojedini trgovački lanci
konačno rekli “dosta nam je”.
“Daj Bože da su domaći trgovački lanci došli do tog nivoa
svijesti i da su rekli: “Eto dosta nam je”. Mislim da oni nikada neće dosegnuti
taj nivo svijesti, jer im nikada neće biti dovoljno i dosta. Dakle, ne radi se
o tome, radi se o klasičnom populizmu. Ova akcija će nestati kao i prethodna,
jer je bez ikakve analitike”, riječi su Halilbegovića.
Mjere bez ciljne grupe potrošača
Problematičnim smatra i proizvode koji su se našli na
spisku.
“Gledao sam listu proizvoda, i tu nema nijednog proizvoda iz
kategorije svježeg voća i povrća. S druge strane imamo apele doktora da se
zdravo hranimo, a šta da ljudi jedu zdravo? Parizer i slično? Pitanje je koliko
ljudi kupuje te namirnice. Ja ne znam po kojoj metodologiji su došli do ovih
proizvoda. Iako je ovo neekonomski aspekt, ali niko o tome ne razmišlja isto
kao što se nije razmišljalo o tome da se, ako se već ovo radi, da se odabere
ciljana populacija kojoj se pomaže. Bolje bi bilo da su napravili, recimo,
akciju samo za one koji imaju djecu. Evo, sva hrana za bebe je ograničena. To
već ima impaktni faktor, kome je adresirana ta mjera. Ili, recimo, da mjera
važi samo penzijski ček koji se dokazuje
da primate minimalnu penziju. Tada znate da ta mjera ide onima koji jedva
preživljavaju, a ne budžetlijama koji su namirili penziju na preko 2.000 KM”,
podvlači Halilbegović.
Prema njegovim riječima, jednako loše je urađeno
subvencioniranje kupovine stanova, ali i neke druge akcije.
“Mjere se rade samo eto da ih ima, a ko će je koristiti i
koliki je benefit, to nemamo načina da izmjerimo i nećemo ni mjeriti. Ista
takva mjera je i za kupovinu električnih auta, pa ko da nas u Bosni i
Hercegovini može da priušti električno vozilo od 100.000 KM? Samo neko ko je
već bogat, pa što ne bi uzeo dodatni poticaj”, dodaje.