Ministarka finansija Republike Srpske, Zora Vidović, najavila je da će od 1. marta ove godine građanima biti ponuđene narodne obveznice. S obzirom na to da nas od tog datuma dijeli samo tri dana, u Ministarstvu smo pokušali saznati kako napreduje ovaj proces i da li će sve krenuti prema planu.
Rad na preduslovima za emisiju obveznica
Iz Ministarstva finansija Republike Srpske ističu da trenutno rade na stvaranju potrebnih preduslova za emisiju obveznica, s ciljem obezbjeđivanja većih investicionih mogućnosti za građane. “Početkom marta očekuje se donošenje neophodnih pravnih akata, uključujući odluku o emisiji, javni poziv i prospekt, koji će definisati ključne elemente emisije, poput rokova i kamatne stope. Ova kamatna stopa će biti konkurentnija u odnosu na trenutne na tržištu, čime nastojimo privući što više investitora,” poručuju iz Ministarstva.
Sigurnost i transparentnost procesa
Iako nismo dobili direktan odgovor na pitanja o načinu obezbjeđivanja sigurnosti i transparentnosti u procesu prodaje narodnih obveznica, iz Ministarstva su naglasili da će građani biti pravovremeno informisani o svim aspektima kupovine obveznica.
Način kupovine i isplata
Istaknuli su da će građani imati mogućnost kupovine obveznica preko široke mreže šaltera JP „Pošte Srpske“ i uz pomoć brokerskih posrednika. Nominalna vrijednost obveznice iznosiće 1 KM, dok će minimalni iznos uloga biti 100 obveznica. Uplatu za štedne obveznice moguće je izvršiti putem banaka, na šalterima JP „Pošte Srpske“ ili preko ovlašćenih brokera. Prilikom uplate, građani će popunjavati budžetski platni nalog prema uputstvima na upisnici.
Mogućnost prodaje obveznica
Štednu obveznicu biće moguće prodati i pre njenog dospijeća na Banjalučkoj berzi hartija od vrijednosti, a Republika Srpska garantuje isplatu glavnice i kamate, čime se obezbjeđuje sigurnost ovog oblika štednje.
Upozorenja ekonomista
Međutim, ekonomisti upozoravaju da emisija obveznica ne smije biti korištena za pokrivanje budžetskog deficita ili finansiranje projekata koji ne donose direktnu ekonomsku korist. Ključno je da sredstva prikupljena putem obveznica budu usmjerena ka razvojnim projektima koji će generirati prihod i dugoročno koristiti ekonomiji Republike Srpske. Ekonomista Zoran Pavlović naglašava da se obveznice trebaju koristiti za projekte koji će donijeti zaradu, omogućavajući investitorima povrat.
Važnost edukacije i likvidnosti
Gordana Drobnjak, direktorica Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, ranije je pojasnila da bankocentrični sistem u BiH igra ključnu ulogu u plasiranju viškova likvidnosti. Banke trenutno ostvaruju veći profit ulaganjem u državne obveznice nego kroz kredite građanima, dok depoziti donose relativno niske kamatne stope.
„Građani u BiH imaju depozite od preko 15 milijardi KM, ali na dugoročnu štednju dobijaju kamatne stope koje u prosjeku ne prelaze 1,8%. Država bi mogla ponuditi povoljnije uslove kroz narodne obveznice, uz kamatne stope veće od trenutnih, a opet niže od onih po kojima se trenutno zadužuje,“ rekla je Drobnjak. Međutim, upozorava da je za uspjeh ovog modela potrebna sveobuhvatna edukativna kampanja i visoka likvidnost obveznica. „Male investitore treba uvjeriti da njihova sredstva mogu biti brzo dostupna, čak i prije isteka roka dospijeća“ dodala je ona.
Potencijal i izazovi
Iako ova ideja ima potencijal, njen uspjeh zavisi od pažljive pripreme i sprovođenja. Narodne obveznice predstavljaju korak naprijed u stvaranju veze između građana i države, ali ostaje da se vidi hoće li se plan realizovati u predviđenom roku i pod kojim uslovima.
Poređenje sa Hrvatskom
Hrvatska je prva u regionu krenula sa emisijom narodnih obveznica s ciljem angažovanja građana u smanjenju javnog duga i finansiranju investicija. Ovaj model pruža građanima viši povrat na ulaganja nego što nude banke na štednji. Kamatna stopa na obveznice u Hrvatskoj iznosi između 3,25% i 4%, što je znatno više od kamatnih stopa koje se nude na bankovne depozite.
Obveznice su dizajnirane za građane koji nemaju hitne potrebe za novcem u naredne dvije godine, jer kamata na obveznice dolazi uz fiksni povrat koji se isplaćuje na kraju roka. Također, građani su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, što ovu opciju dodatno čini atraktivnom. Međutim, postoji rizik jer prodaja obveznica prije dospijeća može smanjiti njihovu likvidnost.