Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas građanima da će se uskoro na rafovima trgovaca u Republici Srpskoj pojaviti određen broj proizvoda po značajno nižim cijenema.
Višković je danas u Banjaluci, zajedno sa ministrom trgovine i turizma Denisom Šulićem, razgovarao sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača na temu mogućnosti proširenja kampanje "Društveno odgovorno", u čijem je središtu iskazivanje solidarnosti prema potrošačima, plasiranjem proizvoda po nižim cijenama u prodajnim objektima u Republici Srpskoj.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, komentarišući za Buku ovu najavu podsjeća da je ministar Šulić još kada je imenovan za ministra okupio trgovce i predstavnike trgovačkih lanaca i razgovara da se krene u ovu akciju snižavanja cijena što nažalost do sada nije urodilo plodom.
“Ovi razgovori su trebali biti obavljeni nekada davno, a takođe mi dok god imamo slobodno formiranje cijena, mislim da je veliki problem kako sniziti cijene. Nadalje hoće li to biti proizvodi koji se proizvode na teritoriji RS, BiH? I za to je teško jer i takvi proizvodi su u nekom svom proizvodnom dijelu zavisni od repromaterijala iz uvoza ili goriva recimo, što onda onemogućava i same domaće proizvođače da snize cijenu. Tako da mnogo je elemenata koji na to utiči, nije to ni jednostavno, niti se to može desiti preko noći”, jasna je Marić koja ujedno podsjeća da naša primanja ne prate inflaciju, da nemamo adekvatne mjere, te da tek sada stiže pomoć EU za grijanje za najugroženije porodice.
Ovakvu vrstu pomoći je, naglašava, dobio svaki građanin EU u iznosu od 800 do 1200 eura u Austriji I Njemačkoj da premoste krizu sa energentima. Kod nas niko, izuzev sada najugroženiji građani.
“Prisjetimo se naših mjera, tačnije odredbe kojom se marža na osnovne prehrambene proizvode smanjila sa 10 na 8% u maloprodaji i sa 8 na 6% u veleprodaji, od te mjere su svi mnogo očekivali, ali nije donijela neke rezultate, jer svako povećanje u nabavci je rezultovalo većom cijenom u prodaji, tako da građani nisu osjetili neku korist od te mjere. Takođe Trgovci su kršili marže, i kažnjavani isto kao što su zbog kršenja marži prilikom formiranja cijena goriva u maloprodaji, kažnjavani naftaši u. I šta se desilo, plate kaznu i nastave sa radom”, podsjeća Marić.
Ujedno, naglašava, građani su nezadovoljni, to će svi reći u povjerenju, ali javno neće.
Neće stupiti ni u bojkot, odnosno kolektivno odbijanje nekih usluga ili proizvoda.
A neće izaći ni na ulice.
“Građani nisu spremni ni za kakav bojkot, naučili su da trpe, vidite da ne reagiju ni na šta. U njih se uvukao strah, nepovjerenje I ja zaista ne vidim kako se sve ovo može završiti. Jer evo dolazi zima i pitam se šta će odlučiti biti gladni ili platiti struju. Na to vam ne mogu odgovoriti, jer ne znam, ali znam da javno neće izraziti svoje nezadovoljstvo”, sigurna je Marić.
Predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura Mostar Marin Bago za BUKU kaže da se ovom problem se mora postupiti multidisciplinarno, a ne samo u oblasti trgovine i osnovnih prehrambenih namirnica. Potrebno je donijeti brojne mjere subvencija u raznim oblastima, kako bi se što više novaca sačuvalo u porodičnom novčaniku. Potrebno je intervenisati u poljoprivredi, subvencijama raznim prema socijalnim kategorijama, penzionerima, djeci, u vidu besplatnih vrtića, toplih obroka u školi, osigurati masovni pristup sportu i kulturi, subvencije poduzetnicima, intervenisati na tržištu radne snage itd.
“Vođenje države je jako dinamičan posao, zahtjeva stručnost i predani rad, a samo pogledajmo kojim i kakvim temama dajemo prioritete. Malo po malo, to ubija svaku nadu građanima da će se nešto u skorije vrijeme promijeniti. Imamo ambijent gdje dvije prosječne plaće u obitelji ne mogu iznijeti minimalnu potrošačku košaru. Slijede nam brojna odricanja od svega i svačega, a to, sigurno, nije jedan osvježavajući ambijent koji može pokrenuti stvari s mrtve točke, osigurati prosperitet obiteljima, osigurati strane investicije. Važno je istaknuti da se građani ne bune, niti pojedinačno niti kolektivno. Često se smatra da je dovoljan aktivizam na društvenim mrežama. Nije ni blizu, ako se uopće može nazvati aktivizmom. Iz pozicije komfora nikad se ništa nije moglo promijeniti”, zaključuje Bago.
