Cijeli život posvetite proizvodnji mlijeka, a onda vam se sve uništi: kako je biti farmer u BiH

Nekada najrentabilnija poljoprivreda oblast u godini inflacije je postala sve drugo osim poželjne u ekonomskom smislu.

21. novembar 2022, 4:22

Porodica Glibanović iz Živinica cijeli svoj život je posvetila farmi, uzgoju krava i proizvodnji mlijeka. Nekada najrentabilnija poljoprivreda oblast u godini inflacije je postala sve drugo osim poželjne u ekonomskom smislu.

Kontinuirani rast cijena mlijeka i njegovih proizvoda na policama bh. marketa kod kupaca stvara utisak da u cijeloj priči najviše profitiraju proizvođači, odnosno farmeri.

Međutim, stvarna slika je sasvim suprotna jer najmanje koristi od svega imaju oni. U godini inflacije ekonomski zbrajaju štetu, poslujući u dubokom minusu.

Cijena litra mlijeka u bh. marketima u zavisnosti od postotka masnoće trenutno košta između 2,30 i do 2,80 KM i prema najavama na tome neće stati. Nasuprot, otkupna cijena mlijeka se kreće od 65 do 80 feninga, što je proizvođačima, odnosno farmerima, nedovoljno za opstanak.

Težak posao na leđima farmera

Porodica Glibanović iz Živinica decenijama se bavi proizvodnjom mlijeka, a od najmlađih do onih najstarijih posvećeni su teškim poslovima na farmi.

Briga o kravama, čišćenje štale, sjetve, proizvodnja hrane i osiguranje poslovanja na leđima je i Eldina Glibanovića. Ovaj 33-godišnjak za godišnji odmor ne zna, slobodni dani su mu strani, a u godini inflacije za svoj rad finansijsku dobit nema.

“Naše mlijeko je u posljednja tri ili četiri mjeseca od otkupljivača poskupjelo od 12 do 19 feninga, u zavisnosti od proizvedene količine. Nasuprot tome, od početka godine suočili smo se sa velikim nedaćama, počevši od loše proljetne sjetve, velike suše i rusko-ukrajinske krize koja je donijela enormno povećanje cijena repromaterijala, đubriva, silažnog kukuruza, kabaste hrane, herbicida, sjemenskog materijala te goriva i do 300 posto”, kaže Glibanović u razgovoru za Klix.ba.

Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)Posljedica dosadašnjih katastrofa ogleda se i u nedostatku kabaste hrane. Na Glibanovićevoj farmi prisutno je blizu 60 grla za koja, nažalost, nije mogao pripremiti dovoljne količine prehrane, zbog čega je ugrožen proizvodni proces mlijeka. Naš sagovornik u dnevnoj proizvodnji trenutno je u minusu za skoro 40 feninga po jednom litru mlijeka.

“Naš rad u ovo trenutku je nerentabilan te ukoliko ne dođe do povećanja otkupne cijene mlijeka u budućem periodu, odnosno u novembru i decembru, imat ćemo sve manju proizvodnju. U svemu ovome trenutne zarade nema za šest članova moje porodice koja učestvuje u radu”, navodi Glibanović.

Bez jake poljoprivrede nema ni snažne države, zbog čega bi ova vrsta proizvodnje trebala biti primarna u Bosni i Hercegovini, sa strateškim značajem koje se daje mljekarstvu, shodno težini posla i uloženom trudu.

“Ljudi u poljoprivredi aktivni su na svojim imanjima skoro 24 sata dnevno te se moramo osvrnuti na njihov značaj. Od posla kojim se bavim egzistira moja porodica, druge životne prihode nemamo i kada bismo morali doći na nivo zatvaranja postali bismo socijalni slučajevi”, ističe Glibanović koji obnaša i funkciju predsjednika Udruženja proizvođača mlijeka u Tuzlanskom kantonu.

Šta je mljekarima potrebno u danima inflacije

Mljekari tuzlanske regije trenutno su bazirani na održavanje sastanaka sa otkupljivačima, kako bi postigli dogovor vezano za povećanje otkupnih cijena. Cilj je da ona u novembru bude veća za deset, a u decembru za pet feninga.

“Mi troškove naše proizvodnje jednostavno moramo negdje namaknuti. Želja nam je da ove godine izađemo sa poslovanjem na nuli, kako ne bismo smanjivali broj grla, što bi dovelo do manje proizvodnje, a na kraju i zatvaranja farmi”, nastavlja Glibanović.

Finansijski iscrpljeni i kreditno zaduženi u poljoprivrednim apotekama i mikrokreditnim fondacijama, poljoprivrednici tuzlanske regije već su počeli sa jesenjom sjetvom, a shodno trenutoj situaciji, neće uspjeti zasijati ni polovinu površina u odnosu na raniji plan.

“Mi smo ove godine sa federalnog nivoa imali podsticaje od 34 feninga po litru mlijeka, a trenutno očekujemo isplatu novca za treći kvartal, uz kapitalna ulaganja. Sada apeliramo na resorno federalno ministarstvo da nam se što hitnije isplati novac jer se veliki broj farmera suočava s nedostatkom kabaste hrane. Čim prije je potrebno da je nabave, kako bi bili osigurani da će na proljeće imati sa čime prehraniti grla”, kaže Glibanović.

Također, farmeri žele i održavanje sastanaka na federalnom nivou, a kako bi se u konačnici došlo do povećanja podsticaja za iduću godinu, za koju kažu da bi mogla biti još teža.

S druge strane kada je riječ o kantonalnom nivou, tamošnja vlast prije nekoliko dana je osigurala dodatna dva miliona maraka interventne pomoći mljekarima za saniranje šteta nastalih sušom i od divljih svinja.

Farmeri bi po jednom grlu trebali dobiti 200 KM, a nadležne također pozivaju na što skoriju isplatu novca, kako bi u zimske dane ušli spremni, sa očuvanjem stočnog fonda piše Klix.