Po pitanju zelenog plana u EU se bilježi značajan korak
unazad- Poljska, Njemačka i Francuska su se vratile termoelektranama,
eksploataciji rudnika, ali i nuklearnim elektranama.
Kako navodi ekonomista Anto Domazet u velikom broju država,
čak i članica EU nema demokratske većine za promjene politika okolinske
održivosti. Izgleda, ističe, da Zeleni
plan EU djeluje samo kroz mehanizam financijskih subvencija i poticaja iz
bogatih fondova EU.
Za BiH, naglašava Domazet, ako se i desi potreban preokret u
strategijama, regulativi, institucijama, restrukturiranju rudnika i
investiranje u u obnovljive izvore,
pitanje je hoće li biti kasno prije nego se pojavi “savršena oluja”.
“To je scenarij u kome izostaje potrebna energetska
tranzicija, a građani i privreda su pod vanjskim utjecajima prinuđeni da joj se
u kratkom roku prilagode zbog čega dolazi do teških ekonomskih i socijalnih
posljedica po njih i radnike u termoenergetskom sektoru”, ističe Domazet uz
objavu grafikona koji je prenesen iz Transition Report 2022-2023, nedavno
objavljene publikacije EBRD.
I Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za oblast
energetike je ranije za BUKU spominjao dva scenarija, a jedan od njih je upravo
“savršena oluja”.
Kako je pojasnio, većina zemalja je do sada odlučila kada
napušta proizvodnju uglja – Makedonija 2027., najkasnije 2030., Crna Gora
2035., Ukrajina 2050., dok BiH tu odluku još nije donijela. Iz tog razloga, naveo
je Miljević, pred BiH su dva scenarija.
Jedan je da se pokuša napraviti tzv. održiva tranzicija – odredimo datum,
napravi plan kada se i šta zatvara, krene sa razvijanjem drugih planova
razvoja, programa za druge investicije, nove poslove, preobuku ljudi, za
otvaranje novih radnih mjesta….
To se, kaže Miljević, zove održiva tranzicija.
Drugi scenario je “savršena” oluja, kada pod
uticajem tržišta morate staviti ključ u bravu.
“To je scenarij ‘Aluminijuma’ u Mostaru. Godinama se znalo da je Aluminijum
u problemima, ništa se nije rješavalo,
niti se pristupilo rješavanju i samo je jedno jutro 2.500 radnika osvanulo na ulici. To je
savršena oluja. Nama se u energetskom sektoru sprema savršena oluja, jer se svi
ponašaju kao da se ništa ne dešava”, ističe Miljević, dodajući da novca za energetsku
tranziciju ima dovoljno, te da je samo EU
kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan i Ekonomsko-investicioni plan
spemila 9 milijardi eura bespovratnih sredstava, od čega preko jedne trećine
sredstava za energetsku tranziciju. Pored toga, naglašava, postoji još čitav
niz fondova, a i u Glazgovu, na skupu UN-a o klimatskim promjenama formirani su
novi fondovi koji bi trebalo da pomognu nerazvijenim zemljam i zemljama u razvoju da izvrše tu tranziciju.
Prema tome, zaključuje Miljević, novaca ima, potrebno je samo još znanje i
volja.