Iako većina opština u BiH glavnu bitku vodi sa prezaduženošću, enormnim brojem nezaposlenih, nedostatkom investicija, propadanjem firmi, manjkom novca u budžetu uz sveprisutne političke krize, Teslić iz dana u dan pokazuje da se može drugačije.
Banja Vrućica, koja je nosilac zdravstvenog i kongresnog turizma u RS. Razvijena prerada drveta. Proizvodnja obuće. Metaloprerađivačka industrija. Priznanje za najbolju praksu u lokalnoj samoupravi u BiH, u okviru “Beacon plus” projekta. Prestižni BFC certifikat o povoljnom poslovnom okruženju. Uspješna saradnja sa susjedima iz FBiH. Ovo su samo neki od pokazatelja na koji način Teslić krči put ka daljem razvoju ove opštine.
Zbog toga smo odlučili da sa načelnikom Teslića Milanom Miličevićem pokušamo da dođemo do odgovora koja je tajna ove opštine.
Prvi odgovor, kada smo mu postavili pitanje kako u Tesliću uspjeva ono što ne ide za rukom skoro nikom u BiH, I nije bio mnogo iznenađujuć:
“Rad, rad i samo rad”
Da li je samo to dovoljno?
Naravno da ne. Mora se imati plan šta i kako raditi. Prvo, Teslić ima jednu industrijski povoljnu tradiciju koju smo mi iskoristili da stvorimo uslove za nova zapošljavanja, koja su preduslov za bilo kakav razvoj. Najbolji pokazatelj za ovaj noviji peridod je da mi u posljednje četiri godine imamo 1142 novozaposlena. To znači da smo se vratili na nivo zaposlenosti prije velikih ekonomskih lomova. To je samo po sebi veliki korak. Ipak, to se nije desilo samo od sebe i preko noći. Mi smo se odlučili da već treću godinu dajemo finansijski podsticaj za zapošljavanje. Z ate namjene iz budžeta opštine izdvajamo po pet hiljada maraka za novootvoreno radno mjesto u proizviodnji. Z sada smo imali dva konkursa za 2014. i 2015. godinu i na račun toga smo pomogli zapošljavanje 220 novih radnika u proizvodnji u ukupno 12 privrednih subjekata koji su zadovoljili uslove konkursa. Ovakvi prodsticaji samo još postoje sa republičkog nivoa, ali sa opštinskih budžeta takvo nešto nije slučaj. Mi smo uveli tu praksu, koja se pokazala jako dobrom i sa kojom ćemo nastaviti. Pored toga, mi smo prva opština u RS koja je prošle godine dobila BFC sertifikat za povoljno poslovno okruženje. To je takođe rezultat napornog rada i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja.
A koje ste morali zadovoljiti uslove? Šta je to bilo potrebno uraditi da bi neko poželio da investira u jednu opštinu kao što je Teslić?
Tu je niz uslova i procedura, ali jedna od najvažnijihje maksimalno skraćivanje perioda za regitrovanje firme. Mi smo zato formirali “one stop shop” u okviru odsjeka za razvoj, gdje vi u roku od 48 sati, ukoliko imate sve dokumente, dobijate dozvolu za rad i registraciju firme. Odmah vam dodijelimo čovjeka koji je 24 sata vama na raspolaganju i koji će uraditi za vas sve što može uraditi uz vašu saglasnost.
Da li je to bilo dovoljno da Teslić postane opština sa ovakvim razvojnim parametrima?
Naravno da ne. Mi stalno radimo i ulažemo da bismo dobili. To je jednostavno neminovno. Ono što je opština uradila je da smo napokon napravili dvije poslovne zone. Otvaranje poslovne zone Borja i Lanara je bio novi korak ka stvaranju uslova za privlačanje investitora. Uz to stvorili smo uslove za već pomenuti BFC certifikat i konstantno radimo na famoznm projektu u kom su učestvovali Žepče i Tešanj, što nam je bio najbolji marketing koji smo mogli imati. Nakon toga, se pojavio ogroman interes za našu opštinu. Mnogo ljudi je dolazilo i tražilo na uvid šta to Teslić nudi, da bi nedugo nakon toga imali i prvu ozbiljnu investitciju od strane jednog holandskog investitora koji je kupio zemljište na Lanari i ovih dana ulazi u investiranje i izgradnju dvije hale u koje će se zaposliti novih 189 radnika. To bi trebalo da bude primjer kako nastaviti dalje.
Koliko je važna upravo ta saradnja sa susjednim opštinama u FBiH?
Mnogo. To nam je bila ulazna karta za razne poslove. Ipak, mi smo I prije sarađivali, samo smo to sad podigli na viši nivo i to je kuriozitet za strance, pošto se radi o većinski srpskoj, bošnjačkoj i hvatskoj opštini, ali nama nije i to je prirodan tok stvari. Ono što nama predstavlja problem u ovom trojcu jeste da smo mi inferiorni u pogledu na ove dvije opštine zbog različitih entitetskih zakonskih regulativa. U FBiH se mogu ponuditi daleko bolji uslovi ivestitorima. Prvo, samo zemljište oni mogu prodati po simboličnoj cijeni od 1 KM za kvadrat. Mi tek sad stvaramo uslove za takvo nešto. Drugi razlog je da su porezi i doprinosi povoljniji za stranog investitora i to su naši problemi. Zašto bi neko nešto otvarao u Tesliću kad može u susjednoj opštini za mnogo manje ulaganja. Mi smo pokrenuli inicijativu i došli smo do sitiuacije da se Zakon o stvarnim pravima mijenja da bi imali istu poziciju. Nelogično je da mi u jednoj državi imamo različito zakonodavstvo o ovim pitanjeima. Pa zbog toga i firme iz Srbije svoje sjedišta preseljavaju iz RS u FBiH. Ipak, mi se na sve načine trudimo da ostvarimo uslove da nam čovjek dođe, uloži svoja sredstva i napravi radno mjesto.
Ali kako to uspjevate? Na koji način onda parirate opštinama iz FBiH?
Pa mi nudimo poslovne zone sa potpunom infrastrukturom za 22 KM po metru kvadaratnom. E sad, ono što je bitno naglastiti jeste da mi moramo animirati sve te investitore da ostanu ovdje i plaćaju za 21 KM više zemljište nego u FBiH. Mi smo to uspjeli upravo na taj način da investitor pronađe interes u tome što stiče pravo na podsticaj za zapošljavanje u roku od dvije godine od 5000 KM i tako smo ga praktično doveli na tu marku po kvadratu. To su izlazne strategije. A zamislite koliko bi investitora iz evropskih zemalja, gdje im je skuplja radna snaga, dolazilo ovamo kad bi imali i podsticaje i zemljište za 1 KM. Ružno je igrati na kartu jeftine radne snage, ali to je tako i mi ne trebamo bježati od toga, već nam je tu upravo šansa. Naši ljudi su spremni raditi za manje novca, ali da to bude u mjestima u kojima žive.
Pošto Teslić kotira kao uspješna opština, da li Vam se iko obraćao iz drugih gradova u BiH za savjet?
Mi smo odjednom postli interesantni ljudima kao primjer dobre prakse i jedan značajan broj opština iz RS je dolazio i tražio savjete, kojima smo mi pružili na uvid sve što smo uradili. Ja se nadam da će dio tih opština krenuti našim putem, mada to nije lako, jer ste svugdje limitirani novcem.Ipak, mnogo je bolje uložiti u zapošljavanje nego se ograničiti na brze efekte, kao što je asfaltiranje puta, stavljanje rasvjete i slično. Ipak, mi smo stalno u izborima i vi ne možete da dobijete priliku da radite na duge staze, jer ako ljudi ne vide razultete za godinu dvije odmah vas kažnjavaju. Iako ljudi kažu da bi radije išli makadamom na posao nego asfaltom do Biroa, u praksi to nije tako. Zato mi pravimo stalno balans, ulažemo u infrastrukturu koja će nam privući investitore.
Već smo se dotakli stvaranja uslova za investicije, ali kako animirati investiture da uopšte primjete jednu opštinu u BiH?
Ekonomski marketing je čudo. Neće vas niko primjetiti ako ćutite. Pa za teslić kažu da je slijepo crijevo, a mi smo uspjeli da stvorimo uslove zbog čega nas nazivaju privrednim čudom. Važno je da imate ljude koji će stalno da nas prezentuju, da traže potencijalne investitore, vući ljude za rukav, nametati se i pokazivati ono što imate. I sve je to prvi korak. To je stalna borba koja mora da da rezultate ako dobro i naporno radite.
Razgovarao Milovan Matić