Zanimljivo je da se broj radno sposobnih smanjuje iz godine u godinu, a da se broj zaposlenih povećava.
Najviše zaposlenih osoba je u dobi od 25 do 49 godina, dok ih je najmanje u dobi od 65 i više godina. Većina zaposlenih ima završenu srednju stručnu spremu, a zabilježen je i blagi porast onih koji imaju visoku školsku spremu.
Prema podacima iz Ankete, najviše zaposlenih je u uslužnim djelatnostima. Broj radnih sati u sedmici se povećao u odnosu na prošlu godinu pa je prosjek 42,3 sati sedmično. Ovo govori kako se u BiH radi prekovremeno. Poređenja radi, u 2017. godini u poljoprivrednim djelatnostima prosjek radnih sati u sedmici bio je 40,5, u ovoj godini je 41,7, u nepoljoprivrednim djelatnostima je bio 42,6, a sada je 43,8, dok je u uslužnim djelatnostima bio 41,4, a sada je 41,5.
Također, zabilježen je pad broja osoba koje su same sebi poslodavac, a prema rezultatima ankete više samozaposlenih je u RS nego u FBiH.
Nezaposleno je najviše onih sa srednjom stručnom spremom, a najduži prosječni ostvareni staž na birou je u između 24 i 59 mjeseci. Među neaktivnim osobama, odnosno stanovnicima koji ne traže posao, najviše je onih koji imaju završenu osnovnu školu.
U kategorijama postoje i tzv. obeshrabreni, odnosno osobe koje ne traže posao jer su uvjerene da ga ne mogu naći, ali bi bile spremne početi raditi u roku od dvije sedmice i njih je 48.000.
I dalje je mnogo veći procent zaposlenih muškaraca nego žena.
Podaci iz Ankete nisu baš u skladu s podacima koji se prikupljaju putem zavoda za zapošljavanje, što pokazuje da ima i onih koji rade neprijavljeni.
Anketom je obuhvaćeno 10.647 domaćinstava u BiH i to 5.969 u Federaciji BiH, 3.613 u Republici Srpskoj i 1.065 u Brčko distriktu BiH.