Govoreći o povećanju minimalne plate na 1000 KM i povećanju doprinosa koje poslodavci treba da uplaćuju, Damir Hasanović, mali preduzetnik iz Banovića, najavio je tzv. bosansko proljeće.
“Mi nismo kriminalci, mi hranimo ovu državu. Mi smo čestiti ljudi koji čestito zarađuju svoj hljeb. Želim poručiti Nerminu Nikšiću: ukoliko ne povučete odluku, ne napravite demokratsko rješenje za novonastalu situaciju imat ćete bosansko proljeće. Imat ćete 30.000 ljudi na ulicama“ – rekao je Hasanović.
On je pozvao na ujedinjenje kako bi se spriječilo dodatno zaoštravanje odnosa između poslodavaca i radnika.
Nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine saopšteno je da svi socijalni partneri prihvataju odluku vlade da se minimalna plata sa 619 KM poveća na 1000 KM. Dogovoreno je da će Vlada FBiH do 20. januara dostaviti prijedlog kako da rastereti privredne subjekte. Od traženog smanjenja oporezivog dijela plate neće biti ništa, upozoravaju u ESV, dok god se ne promijeni Zakon o doprinosima.
Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za BUKA magazin kaže da ne vjeruje u najave masovnih protesta bilo koje vrste, prvenstveno zbog mentaliteta trpljenja i prihvatanja.
„Imali smo najave protesta penzionera koji su u mnogo težoj poziciji od poslodavaca, pa ništa nije bilo od toga. Imamo najave protesta radnika, rijetko se dešavaju osim protesti radnika u javnom sektoru. Od ovoga očekujem da bi eventualno moglo biti nekih protesta ali tek simbolično“ – kaže Gavran.
Najveći problem svih privrednika nije sama plata nego doprinosi i dodatna opterećenja, kaže Gavran. On smatra da privrednicikao problem vide, prije svega, činjenicu da se njima povećavaju troškovi dok novac koji ode u smjeru budžeta kao da netragom nestaje
„Budžet isključivo znaju da troše a da rezultate toga uglavnom ne vidimo. Kada govorimo o nekom takozvanom ’bosanskom proljeću’ i protestima – to je odavno trebalo da se desi. Ne prije više godina, nego prije više decenija, kad je prva od poslijeratnih vlada počela da vodi zemlju na pogrešan način koji su sve ostale vlade nastavile. To je isti pogrešan način: prekomjerno trošenje, prekomjerna administracija. Zbali su uvijek samo kako da naplate poreze i doprinose a nikada kako da novac vrate građanima i privredi. Ako do sada, zbog svih pogrešaka i svega što se dešavalo, protesta nije bilo, mislim da će i sada završiti samo na pojedinačnim izrazima nezadovoljstva, bombastičnim najavama, a da od toga neće biti ništa“ – kaže Gavran.
Pojedini ekonomisti i ekonomski analitičari doveli su u vezu povećanje minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine sa povećanjem plata službenicima javne uprave u Federaciji BiH. Tim povodom reagovao je Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine tvrdeći da povećanje minimalne plate ne znači nužno povećanje plata službenicima. No, pregovori o povećanju plate službenicima ipak su u toku, napominju iz sindikata.
„Naglašavamo da izjave pojedinih ekonomista koje povezuju osnovicu plata zaposlenika u organima uprave s minimalnom platom nisu tačne. Osnovica za plate državnih službenika i namještenika utvrđuje se zakonom i Kolektivnim ugovorom između Vlade FBiH i reprezentativnog sindikata. Njena visina se množi s koeficijentom kako bi se odredila neto plata“ – kažu u sindikatu.
Igor Gavran, ekonomista, kaže za BUKA magazin da je problem osnovica koje će vrijediti za sve čest pojam manipulacije.
„Obično se pri povećanju svih plata uvijek daju demagoški izgovori kako nije poenta da vlast hoće sebi da poveća plate nego hoće da povećaju plate čistačicama ili najniže plaćenom osoblju, pa se onda kaže: svi smo mi vezani za te plaće. Naravno da to nije istina i da se određene kategorije vrlo lako mogu razdvojiti, pa da se povećanje primanja nižeplaćenima desi pod uslovom da se ni slučajno ne povećavaju plaće političarima i drugima na visokim pozicijama čije su plaće i sada pretjerane u odnosu na ono što rade odnosno ne rade“ – kaže Gavran.
Naš sagovornik ne očekuje da će se odmah desiti bilo kakvo povećanje plaća u javnom sektoru vezano za odluku o minimalnoj plaći, ali misli da se sasvim sigurno hoće dešavati vrlo brzo.
„Vidjeli smo da se za razliku od privatnog sektora javni sektor i njegovi zaposlenici znaju da naprave pritisak. Pošto su oni uglavnom zaposleni na osnovu veza sa političkim strankama i vlašću, barem oni na višim pozicijama, za njih je vlada uvijek spremna napraviti ustupke, iako tvrdi da to neće uraditi“ -kaže Gavran.
Najave prijedloga seta fiskalnih zakona zasad su samo na bazi obećanja, kaže Gavran.
„Mi imamo najave pa čak i prijedloge seta fiskalnih zakona još od prošlog saziva vlade koja je makar pripremila neke prijedloge. Imali su dosta manjkavosti ali su bili u nekoj proceduri, pa smo vidjeli crno na bijelo neku viziju i neki prijedlog. Aktuelna vlada još nije ponudila ništa u tom smislu osim obećanja. Bez fiskalne reforme svi ovi parcijalni pokušaji povećanja minimalne plaće pa i odluke o smanjenju opterećenja privrede nemaju pravog efekta“ – kaže Gavran.
Dok nema prave fiskalne reforme i dok se sve zakonski ne uredi nema pomaka, kaže Gavran.
„Poučeni iskustvom i ovom sapunicom koja se dešava govori nam da nemamo konačno rješenje nego naznake. Kažu: razgovaralo se, možda će biti ovo, možda ono, ponovo ćemo razgovarati, a pola januara je prošlo. I dalje radnik ne zna koliko će dobiti plaću na kraju mjeseca niti poslodavac zna koliki će biti trošak radnika, sve ostaje u magli i nedorečeno. Kako onda očekivati da takva vlada pripremi ozbiljnu fiskalnu reformu?“ – kaže Gavran.
U parlamentu je većina za izglasavanje zakona vrlo upitna, opominje naš sagovornik.
„Nemamo još ni budžet usvojen koji bi trebao biti elementarna stvar, bez ikakvih problema za usvajanje. Nemam nekog optimizma. Neophodno je, sigurno će biti pritisaka javnosti, ali dosad se ignorisalo pa tako i ne znamo“ – ističe Gavran.
Poreska reforma i set fiskalnih zakona moraju biti takvi da – ističe naš sagovornik – omoguće veća primanja radnika a manja opterećenja poslodavaca.
„To je situacija u kojoj svi prolaze dobro, pa čak i budžet prolazi dobro u smislu javnih prihoda jer to potiče novo zapošljavanje, povećanje plaća, pa time i dugoročne pozitivne efekte na budžet. Dugoročno gledano, od takvog sistema se stvaraju mogućnosti i za više sredstava za podršku privredi, za podršku građanima, a i za dalja smanjenja poreza drugih kategorija“ – kaže Gavran.
Gavran ističe da pomenuta reforma mora da učini sistem pogodnijim za ulaganje, predvidljivijim za poslovanje, da dovede do poboljšanja okruženja direktnim i indirektnim efeketima.
„Pošto je najavljeno da fiskalnu reformu prati nove model fiskalizacije, on mora omogućiti umanjenje sive ekonomije, izbjegavanje poreza i dalje uređenje tržišta“ – zaključuje Gavran.