Ipak, Anabela Abreu, šefica Ureda Svjetske banke za BiH, vjeruje da će bh. vlasti biti odgovornije kada su novi projekti u pitanju. Abreu, koja je inače Portugalka, upozorava bh. vlasti ali i građane BiH da je ova godina puna izazova, te poziva na reforme navodeći primjer svoje zemlje koju je kriza već zahvatila, slična onoj u Grčkoj.
Svjetska banka će do 2015. godine finansirati niz novih projekata u Bosni i Hercegovini čija bi ukupna vrijednost mogla dosegnuti iznos od oko 450 miliona američkih dolara. O kojim projektima je riječ?
Abreu: U partnerstvu sa našim partnerima iz BiH pripremamo nekoliko projekata kao što su projekat navodnjavanja, zemljišne administracije, obnove plovnosti rijeke Save. Takođe pripremamo i dodatno finansiranje postojećeg projekta koji olakšava pristup finansiranju malim i srednjim preduzećima, koja su generator otvaranja novih radnih mjesta, a to je posebno značajno u vrijeme krize. Pored toga, takođe smo spremni pružiti podršku za druge razvojne prioritete koji se mogu pojaviti u toku našeg dijaloga sa predstavnicima vlasti u BiH. Ono što bih željela naglasiti, ovo je samo jedan od instrumenata koje Svjetska banka ima za podršku zemljama, pored toga imamo i tehničku pomoć, savjetodavnu službu i analitičke studije. Naprimjer, uskoro ćemo objaviti studiju javnih pregleda rashoda institucija, koja je korisna za pomaganje zemljama da efektivno i transparentno lociraju sredstva i koriste ih.
Budući da BiH plaća milionske penale za neiskorištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija, smatrate li da će najavljeni novi projekti imati drugačiju sudbinu?
Abreu: Međunarodna sredstva multilateralnih organizacija kao što je Svjetska banka uključuju i naknadu za neiskorištena sredstva kako bi se vlade stimulirale da brzo provedu te projekte. Ako se zadužite na međunarodnom planu, onda je u interesu zemlje da dobijena sredstva brzo isplati i da opravda troškove zajmova aktivnim investicijama i rezultatima na terenu. Međutim, u slučaju programa Svjetske banke u BiH zapazili smo značajno poboljšanje implementacije i korištenja sredstava u posljednje tri godine.
Potrebne jake institucije i strukturalne reforme
Svjetska banka trenutno u Bosni i Hercegovini vodi 12 projekata vrijednih više od 300 miliona dolara. Kakvi su rezultati?
Abreu: Mi u Svjetskoj banci možemo biti zadovoljni onim što je učinjeno u konkretnim investicionim operacijama. Recimo, nedavno je na vodovod priključeno 40.000 ljudi koji ranije nisu imali vodu. To je vrlo značajno i može imati veliki uticaj na zdravstveno stanje stanovništva i kvalitet njihovog života. Primarna zdravstvena zaštita se takođe može poboljšati. Očekujemo da će do 2014. godine 17 procenata stanovništva imati bolji pristup i kvalitetniju primarnu zdravstvenu zaštitu i sigurna sam da će to imati uticaj na dobrobit majki, djece i cjelokupnog stanovništva.
Takođe je došlo do poboljšanja stanja u zemljišno knjižnoj registraciji, što je značajno za vladu i za ekonomski razvoj zemlje. Takođe, i energetika postaje održivija i pogodnija za okoliš. Zadovoljni smo saradnjom sa bh. vlastima na ovim projektima. Međutim, ne vidimo napredak u oblasti strukturalnih reformi. Tu je bilo vrlo teško ostvariti rezultate ili napredak na reformskom programu u zemlji. Investicije koje sam upravo spomenula su vrlo značajne u mnogim aspektima, posebno za kvalitet života stanovništva. Međutim, same po sebi nisu dovoljne za razvoj zemlje i njene ekonomije. Zato su potrebne jake institucije, zato su potrebne strukturalne reforme.
Upozorili ste da će, u skladu sa evropskom krizom, BiH imati velike izazove u ovoj godini, naročito ako se uzme u obzir da je u novu godinu ušla bez državnog budžeta. Šta biste savjetovali bh. vlastima, kako da ublaže krizu?
Abreu: Upravo dolazim iz Portugala. Kao što vam je poznato Portugal je u vrlo teškoj finansijskoj situaciji. Žrtve koje se traže od Portugalaca su enormne i oni prolaze kroz vrlo tešku i bolnu situaciju. Uvjerena sam, da je moja zemlja puno ranije inicirala set reformi i mjera, sada ne bi bila u ovakvoj ekonomskoj krizi. Tako da se ja nadam da će zemlje poput Portugala i Grčke biti primjer ovoj zemlji da uči na tuđim greškama. Nadam se da će to biti stimulacija za vlade, za sindikate, za boračke organizacije i za sve ostale aktere da počnu raditi zajedno, da se što prije poduzmu neophodne mjere kako bi se zemlja pripremila za bolje suočavanje sa posljedicama krize.
Tekst je preuzet sa RSE