Hodžić strahuje da će krajnja posljedica krize u BiH biti privredna ukočenost i otvaranje novog talasa stečaja, te produbljivanje problema nezaposlenosti i budžetskog deficita, prenosi sarajevska štampa.
“Čak i da ne dođe do najcrnjih scenarija, prve posljedice po BiH označiće novi rast kamatnih stopa i presušivanje finansijskih tokova, usporavanje potrošnje i produbljivanje problema s budžetskim deficitom”, smatra Hodžić.
On naglašava da se BiH može suočiti i s daljim padom proizvodnje, te ugrožavanjem izvoza.
Hodžić pojašnjava da su to problemi s kojima će se suočiti i druge zemlje u regionu, ali da u BiH to može ostaviti znatno snažnije posljedice zbog manje konkurentnosti domaćih kompanija, već izraženog hroničnog nedostatka novca i problema nelikvidnosti koja, prema procjenama, već premašuje 20 milijardi KM.
Profesor na katedri finansija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Dženan Džonlagić vjeruje da, ipak, neće biti direktnog preslikavanja kriza u EU i Americi na BiH, jer banke koje ovdje djeluju nisu uključene u rizične transakcije na svjetskom tržištu, ali poziva na oprez.
On tvrdi da su štediše u BiH sigurne, te da neće biti rasta mjesečnih rata kredita vezanih za euro, kao što je bio slučaj sa rastom švajcarskog franka.
Ekonomski ekspert Zlatko Hurtić ističe da se ozbiljna kriza u EU mora negativno odraziti i na BiH, kojoj je Evropa glavno izvozno tržište.
“Dolaze u pitanje sve mogućnosti dobijanja sredstava vezana za EU, jer bi moglo doći do budžetskih ušteda. To će svakako pogoditi i nas”, ocjenjuje on.