U mostarskom biznis parku SPARK, od 3. do 4. marta, u
trajanju od 24 sata bez prestanka, održano je kreativno natjecanje Inspire
& Innovate Hackathon.
Riječ je o jednodnevnom programerskom maratonu tokom kojeg
su timovi vrijedno radili na razvoju vlastitih ideja. Organizatori su se
pobrinuli da natjecateljima ništa ne nedostaje, pa su osigurane dostatne
količine hrane i pića kako bi svi izdržali dugotrajan i nimalo lagan tempo
rada, a nakon toga, i prezentiranje svojih projekata. Događaj je okupio
tridesetak natjecatelja, u ukupno sedam timova.
Prva tri mjesta osvojili su vrijedne novčane nagrade (2000
KM, 1500 KM i 1000 KM) za sav uloženi trud, a treće mjesto je osvojilo i kameru
Rollei Actioncam 425 (poklon od SYNC-a), kao i mogućnost ulaska u SPARK startup
program.
Ovo su pobjednici i njihove ideje:
1. S-Fit
(sustav automatskog praćenja vježbanja – pametne sprave)
2. Innovate
AR (mobilna aplikacija za pregled modela u 3D proširenoj stvarnosti)
3. Zelena
kap (pametna kanta za smeće)
Organizatori i partneri Hackathona kažu da su iznimno
zadovoljni odazivom učesnika i kvalitetom ponuđenih rješenja, a cjelokupan
događaj je podržan od strane Vlade Švicarske kroz projekt MarketMakers.
Pobjednička ideja S-Fit, pod sloganom “Smart &
Social Fitness”, predstavlja pametnu teretanu i popratnu socijalnu mrežu. Korisnici
ovakve teretane mogu raditi vježbe na standardnim spravama, poboljšanim
senzorima, putem kojih se prikupljaju podaci o treningu i automatski spremaju u
sistem. “Također, tokom vježbanja može pratiti ispravnost vježbi, te može svoje
rezultate dijeliti i uspoređivati s prijateljima, te sudjelovati u natjecanjima
unutar teretane. Klijentima, teratanama, nudimo ili samo nadogradnju na
postojeće sprave, ili kompletne sprave s ugrađenim senzorima, što obećava veću
adaptabilnost”, objašnjava jedan od članova pobjedničkog tima, Josip Đolo.
Đolo ima tek 23 godine i student je završne godine na Fakultetu
strojarstva i računarstva u Mostaru. Pored ovog projekta, Đolo vodi i startup
CoffeeTime u SPARK poslovnom parku, gdje je i Android developer. Ovaj budući
inženjer strojarstva i računarstva kaže da planira nastaviti s radom u oba
startupa, te istovremeno raditi kao freelancer u IT sektoru. Za mlade IT
stručnjake, kaže Đolo, ovakva natjecanja su jako korisna za sticanje novih
znanja, iskustava i poznanstava. “Ovakva natjecanja su jako korisna za
stjecanje iskustva, budući da stavljaju veliki naglasak na organizaciju tima i
podučavaju kako što jasnije iskomunicirati sve zahtjeve i rokove, kako odlučiti
što je to minimalni proizvod i kako proizvod, u konačnici, iskomunicirati
publici. S tehničke strane se također može puno naučiti makar je rok kratak,
budući da svi nastoje svima pomoći unutar tima, veći je motiv i neposrednija
korist u odnosu na rad iz čistog hobija, a tu su uvijek i stručni mentori.
Ovakva natjecanja također otvaraju velika vrata za nova poznanstva, bilo s
kolegama, bilo s mentorima, te su i prečica do nekog vida dokazivanja koncepta.
U slučaju pozitivnog rezultata, čak i da nagrada za prvo mjesto nije bila
direktan ulazak u SPARK startup program, rezultat bi sâm po sebi bio odlična
preporuka i motivacija za aplikaciju u takav program. Slično vrijedi i za
nagradu za drugo mjesto, koja ja bila intervju za posao u nekoj od
tvrtki-članica SPARK grupacije.”
Jedan od učesnika je i Admir Dizdar, student druge godine
Fakulteta informacijskih tehnologija u Mostaru. Ostali članovi njegovog tima
takođe su studenti druge i treće godine Fakulteta informacijskih tehnologija iz
Mostara.
Ideja sa kojom su učestvovali na Hackathonu je aplikacija
koja ima funkciju personalnog trenera, nutricioniste, te društvena mreža koja
spaja korisnike sa drugim ljudima sličnih ili istih ciljeva, kako u virtuelnom
svijetu, tako i u realnom, kroz mape za trčanje, biciklizam, planinarenje i
slično, u zavisnosti od trenutne lokacije korisnika, sa grafičkim prikazom
drugih korisnika na istoj mapi.
Događaji kao što je ovaj, kaže Admir Dizdar, pružaju priliku
druženja sa ljudima sličnih vidika. “Upoznajemo ljude profesionalce u ovoj
oblasti, te učimo mnogo. Također testiramo sebe i svoje znanje, te koliko
možemo uraditi u stresnim situacijama i sa ograničenim resursima kao što je
vrijeme.”
Admir kaže da on i njegove kolege maštaju o pokretanju
vlastitih poslova u IT sektoru. “Sanjamo o pokretanju svojih firmi i
zapošljavanju mladih ljudi i njihovom zadržavanju u ovoj državi, te izgradnji
sretnije okoline za djecu koja dolaze.”
Događaji kao što je Hackathon pokazuju da, iako BiH
generalno zaostaje za svjetskim trendovima, mladi IT stručnjaci idu u korak sa
svojim kolegama u razvijenim zemljama i pripadaju globalnoj digitalnoj
generaciji. Učesnici ovakvih događaja, kažu organizatori Hackathona, uglavnom
su studenti i mladi poduzetnici, koji tek počinju ili završavaju fakultet. “Sve
je veći broj i srednjoškolaca koji se prijavljuju na slične evente tako da
zasigurno možemo govoriti o toj generaciji kao digitalnoj, informatički
pismenoj. Zanimaju ih svi smjerovi IT-a, od programiranja, grafičkog dizajna do
projekt menadžmenta. Naša iskustva pokazuju da je sve veći broj mladih
stručnjaka, obožavatelja tehnologije koji vide priliku i žele se razvijati
upravo u ovom području”, kaže Marko Željko, Startup Manager & Business
Developer u SPARKu.
Kada je riječ o prilikama koje se nude IT stručnjacima u BiH,
prije svega na tržištu rada, Željko kaže da postoji velika potražnja za IT
kadrom, što pokazuje i zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske
županije, gdje je najmanji broj nezaposlenih osoba u ovom sektoru. “S obzirom
na ubrzan razvoj informacijskih tehnologija, potražnja za IT stručnjacima
svakodnevno raste. Usmjerenje mladih prema ovom sektoru je prepoznato kao
prilika za sve one čije sadašnje zanimanje nije, niti će biti traženo u
budućnosti ili pak one koji svoje zanimanje tek trebaju odabrati. Nude se
prilike za razvojem u ovom sektoru uz stimulativne plaće i fleksibilno radno
vrijeme, pa slobodno možemo reći da BIH polako, ali sigurno, postaje oaza IT
stručnjaka.”
Pitanje koje se nameće jeste da li u BiH postoji tržište za
softverska rješenja do kojih se dođe na ovakvim događajima ili su ta rješenja namijenjena
za svjetsko tržište. “Mi volimo vjerovati da postoji i da se situacija u tom
pogledu mijenja, iako praksa startupa, koji su kod nas prošli razdoblje
akceleracije, pokazuje da uspjeh leži u potražnji na stranom tržištu, pogotovo
ako se radi o inovativnom proizvodu. Međutim, iskustva naših IT partnera
pokazuju da u BiH itekako postoji tržište za softverska rješenja, posebno u
turizmu i HoReCa (Hotel/Restaurant/Cafe) sektoru koji su specifični za naše
područje. Raspon ideja i mogućnosti za razvojem su velike, stoga uvijek
savjetujemo našim startupima da se ne ograničavaju samo na BIH tržište te
ukoliko postoji potencijal, pružamo im podršku u daljem širenju”, kaže Željko.
Što se tiče odliva ovog kadra iz BiH, organizacije kao što
je Spark svojim načinom rada i djelovanja nastoje privući što veći broj mladih
IT stručnjaka koji žele doprinijeti razvoju BiH i koji se rado odlučuju ostati
u ovoj državi, uprkos situaciji u kojoj se nalazimo. “Možemo se pohvaliti da u
našoj kompaniji postoji nekolicina radnika koji su došli iz dalekih zemalja i
odlučili se poslovno ostvariti baš kod nas, u BIH. Neusuglašenost potreba za
radnom snagom i ponudom na tržištu rada uzrokuje posljedicu u vidu “odljeva mozgova” među kojim se
nalaze i IT stručnjaci što je već dugogodišnji problem. Postoji velik
potencijal za rast i zapošljavanje u ovoj industriji, plaće u ovom sektoru su
mnogo veće u odnosu na prosječne plaće u BiH stoga, kao recept za ostanak IT
stručnjaka u našoj državi vidimo u mijenjaju organizacijske kulture.
Fleksibilno radno vrijeme uz dodatne beneficije poput besplatnog putovanja,
zajedničkog druženja i odlaska u kino, samo su neki od primjera dobre poslovne
prakse, koju i mi primjenjujemo. Cilj je da im ponudimo približno iste uvjete
rada kao u inozemstvu te da se ni u kojem slučaju ne osjećaju potcijenjeno ili
pak potplaćeno”, kažu iz Spark-a.
Iako je jasno da u BiH postoji veliki broj talentovanih
mladih programera i inovatora, pitanje je da li se njihov potencijal može u
potpunosti razviti u društvu u kojem ne funkcioniše temeljni sistem. “Mislimo da su problemi u BiH dublje prirode
i da IT stručnjaci svojim znanjem i svakodnevnim doprinosom društvu u BiH mogu
poslužiti kao okidač za rješavanje problema i izlazak iz krize, ali to nije
dovoljno. Neke je stvari potrebno mijenjati iz temelja, a tu naši stručnjaci ne
mogu puno učiniti. Moramo raditi na motiviranju mladih ljudi i prenošenju
znanja, a upravo u njima vidimo ključ uspjeha BiH. Naš cilj je da iskoristimo
znanje i iskustvo naših stručnjaka te doprinesemo kvaliteti neformalnog
obrazovanja koje je neophodno u današnje vrijeme”, kaže Marko Željko iz Spark-a.